Hrvatska
StoryEditor

Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora podržala reformu kurikuluma

26. Svibanj 2016.

Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora održala je sinoć u hotelu DoubleTree by Hilton redovnu skupštinu tijekom koje je za predsjednika Uprave ponovno izabran Nicolas Baron Adamovich iz Commerzbank AG.

Uz glasanje i dodjelu nagrada istaknutim hrvatskim poduzetnicima, glavna tema skupa bila je cjelovita kurikularna reforma u Hrvatskoj, a zvijezda Boris Jokić.

U sjeni "ultimatuma"

Jokić se na skupu, gdje je njegov nastup bio krajnje neizvjestan, našao uslijed "ultimatuma" u kojem su reformisti pozvali ministra znanosti obrazovanja i sporta Šustara da odbaci narušavanje autonomije dvaput imenovanih stručnjaka čiji prijedlog kurikuluma bježi od utjecaja politike ili ideologija.

- Ovoj zemlji nisu potrebne nadskupine, cenzorske skupine, skupine koje bi nas vratile u neka tamna, daleka vremena i ovakvi elementi ukazuju, ako baš hoćete, na ostavštinu bivšeg komunističkog sustava u nekom obliku odlučivanja i na to jednostavno ne možemo pristati. Na dijalog smo više nego spremni, a na političke pritiske, politikanstvo, jednostavno ne možemo pristati - rekao je Jokić u ponedjeljak pa od ministra zatraži da odbaci zaključke Saborskog odbora i poriv za proširenje radne skupine ili će sedmero aktualnih članova danas odstupiti.

Strastvena predstava

U takvom kontekstu, Jokić je prezentaciju o reformama započeo s borbenom strašću, hvaleći kulturnu baštinu Hrvatske, "koju čuvamo bolje od mnogih". Zatim je, njemu omiljenim citatom svevremenog Radića koji je još 1904. godine ocijenio da je ‘‘hrvatska škola takva da potiče učenje napamet, idealna je za biflante, a sve potiče da se pokoravaju autoritetima‘‘, pa nadalje: da su "školski programi krivi što se mladi ne mogu zaposliti"  privukao pažnju, samo da bi predstavio više nego manje porazne rezultate našeg obrazovnog sustava, gdje su posebnu nelagodu izazivale nezahvalne statistike i crtice o matematici.

On je traženi kurikulum okarakterizirao kao "bottom up" (reklo bi se demokratsku) reformu sa širokim društvenim konsenzusom koja pretpostavlja slobodu izbora, ali od ranih nogu prepoznaje i gradi talent spreman za život i tržište.

Boris Jokić: Obrazovni sustav nas uči pokoravati se autoritetima

"Reforma ljudi" može započeti već u predškolskoj dobi, pa završiti financijskim ili informatičkim opismenjivanjem nacije, inovativnošću, umjetnošću... Takav scenarij, rekao je, podrazumijeva značajnu reformu prosvjetitelja, od prvih odgajatelja pa nadalje. Early screening can be tricky, rekli bi Ameri. Kurikulum također traži i definira minimalnu pažnju za pojedini predmet/temu kroz nastavni program i slično. Najvažnije, on je spreman eksperimentirati, što se čini zdravim porivom ako živiš u sustavu uhvaćenom u nezdravom statusu quo čija su nuspojava izgubljene generacije.

Reforma u reformi

- U ovoj reformi dogodila se i reforma. Kao prvo, svi su izabrani po javnom pozivu. Nitko nije izabran jer ga je politika odredila, nitko nije bio izabran zato što ga je Saborski odbor imenovao kao bogom danog da prosuđuje što je dobro a što nije. Svatko od nas je morao dati određenu kvalifikaciju i prijedlog promjena koje želi, u ovom dijelu sustava s kojim se ja bavim. Nadalje, radilo se o pravoj kombinaciji dvije jednakovrijedne perspektive, akademske i praktične. Prvi puta ova reforma je krenula s baze, od samih ljudi koji rade s našom djecom, od onih koji svaki dan rade u obrazovanju i žive to obrazovanje. Prvi put akademska perspektiva nije dominirala obrazovanjem. Također, prvi put svi su plaćeni po učinku, ovisno o doprinosu. U zemlji koja robuje određenim elementima socijalističkog ponašanja, porivu da se svakom da jednako, mi smo plaćeni po izvršenom i po doprinosu – rekao je o Stručnoj radnoj skupini za izradu prijedloga u čijem stvaranju sudjeluje 437 ljudi iz škola, fakulteta, ali i privatnog sektora.

Životna, poduzetnička vizija

- Taj cilj, ta vizija reforme sustava, definira se na sljedeći način - to je sustav odgoja i obrazovanja koji više ne stvara osobe jer ne živimo više u komunističkim vremenima. Sustavi ne stvaraju osobe, sustavi osiguravaju i od rođenja daju podršku da se mlada osoba nakon 11 ili 12 godina školovanja razvije u sljedeće: to su mlade osobe koje u punoj mjeri ostvaruju svoj potencijal, oni su raznobojni, oni nisu samo akademski, nisu samo usmjereni na kognitivno, na faktografsko – oni su takvi da je netko dobar s rukama, da netko dobro pjeva, da netko dobro slika, netko dobro računa, netko lijepo piše. Mi tražimo sustav za razvoj takvih potencijala. To su osobe koje su osposobljene za nastavak obrazovanja, za cjeloživotno učenje, ali i za rad. Ovo društvo i ovaj sustav je predugo bježao od rada, stoga u samoj viziji je naglašena potreba za osposobljenost za rad  - rekao je Jokić.

Kurikulum bi tako, u slobodnoj interpretaciji, kroz praktičnu primjenu usvojenog znanja trebao osigurati "bezbolnu tranziciju" iz školovanja u rad i život, što je sjajno pošlo za rukom Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji. On bi prema viziji stvarao zrele, financijski ili informatički pismene ljude neovisno o zanimanju. Ljude koji prihvaćaju univerzalne vrijednosti.

Velika šansa za poduzetnike

Očito, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora ne skriva sklonost viziji i reformama. Nazovite to lobiranjem, stručnim navođenjem ili prijateljskim savjetovanjem, u Komori vjeruju da će one imati blagotvoran učinak. Snažan naglasak je pritom na poduzetništvu, prvi put jednom od međupredmetnih tema u kurikulumu, vježbeništvu, odnosno plaćenoj praksi ili strukovnoj specijalizaciji koja je, kako je za Lider rekao Baron Adamovich "apsolutni standard" i ne podrazumijeva financiranje iz proračuna.

- Generalno govoreći, to je možda pitanje mentaliteta koji gradite kroz desetljeća. Ne mora se uvijek čekati na državu. Privatno gospodarstvo mora prepoznati da je to velika šansa. Ako gledate u Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama, to je nešto što se apsolutno standardno nudi, ne kao donacija nego kao ulaganje (u ljude).

25. travanj 2024 13:20