Aktualno
StoryEditor

Novi zakon o fiskalnoj odgovornosti jača mandat Povjerenstva za fiskalnu politiku

01. Lipanj 2018.

Novim zakonom o fiskalnoj odgovornosti uvela bi se četiri fiskalna pravila - strukturnog salda, rashoda, javnog duga te za visinu manjka za projekcije državnog proračuna, a nastavilo bi se i jačanje neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku, čiji bi se čelnik birao natječajem i bio bi profesionalac, predviđa zakonski prijedlog o kojem Ministarstvo financija do sredine lipnja provodi javnu raspravu.

Hrvatska je zakon o fiskalnoj odgovornosti donijela 2010. godine, a stupio je na snagu početkom 2011. godine. Tim je zakonom bilo utvrđeno da će se ukupni rashodi općeg proračuna (državni i proračuni lokalnih jedinica te financijski planovi izvanproračunskih korisnika) godišnje smanjivati za najmanje jedan postotni bod u procijenjenom BDP-u dok primarni fiskalni saldo ne bude nula ili pozitiva. Izmjenama početkom 2014. to je pravilo zamijenjeno te je propisao da ciljana vrijednost novog fiskalnog pravila postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe.

>>> Z. Marić: Svi imaju odgovornost, svi moraju brinuti o održavanju financijske stabilnosti

Europska komisija je sredinom prošlog tjedna Hrvatskoj uputila četiri preporuke, a prva se odnosi na jačanje fiskalnog okvira i uz ostalo spominje donošenje dva zakona - o proračunu te o fiskalnoj odgovornosti, što uključuje i jačanje mandata i neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku.

Vlada je u nacionalnom programi reformi, koji je prihvatila i dostavila Komisiji krajem travnja, najavila da prijedlog novog zakona o fiskalnoj odgovornosti uskoro planira poslati u proceduru.

Četiri fiskalna pravila

Prijedlogom novog zakona, koji je u javnoj raspravi do 16. lipnja, utvrđuju se četiri fiskalna pravila.

Prvo je pravilo strukturnog salda prema kojemu ciljana vrijednost pravila strukturnog salda postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije.

U pogledu održivog kretanja rashoda, uvelo bi se  pravilo da godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), koja se utvrđuje sukladno pravno obvezujućim aktima EU-a. Također, dozvoljavaju se i izuzeća za pojedine kategorije rashoda.

Prema trećem - pravilu javnog duga udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60 posto. Ako prelazi tu vrijednost, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60 posto mora se smanjivati po dinamici koja je u skladu s pravno obvezujućima aktima EU.

>>>Predsjednica: Agrokor je iscrpio Vladu, svi se bavimo gašenjem požara

S ciljem jačanja pouzdanosti projekcija državnog proračuna za srednjoročno razdoblje uvelo bi se i četvrto - pravilo visine manjka za projekcije državnog proračuna (do sada propisano Zakonom o proračunu). To pravilo propisuje kako manjak državnog proračuna izražen kao udio u BDP-u, utvrđen proračunom za iduću proračunsku godinu, ne smije biti veći od manjka utvrđenog projekcijom koju je Sabor donio prethodne godine, a za tu proračunsku godinu.

Također, zakonom se definiraju i okolnosti u kojima će primjena fiskalnih pravila biti privremeno odgođena, a što će biti dozvoljeno u slučaju izvanrednih okolnosti sukladno pravno obvezujućima aktima EU i pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost.

Jačanje neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku

Ministarstvo u obrazloženju ističe i kako se novim zakonom nastavlja s jačanjem neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku, koje je definirano kao stalno, neovisno i samostalno državno tijelo, a članstvo u tom tijelu bilo bi nespojivo s članstvom u političkim strankama.

Trenutno Povjerenstvo za fiskalnu politiku bira Hrvatski sabor, to tijelo ima sedam članova i na njegovu čelu je po funkciji predsjednik Odbora za financije i državni proračun.

I prema novom zakonu Povjerenstvo bi imalo sedam članova, a imenovao bi ih Sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun.

No, funkcija predsjednika Povjerenstva, ističe se u obrazloženju, bi se profesionalizirala, a birao bi se na temelju javnog poziva.

Zakon predviđa i da predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva.

Također bio bi dužnosnik u smislu propisa kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa, što znači da će i predsjednik Povjerenstva biti obvezan predavati imovinske kartice i imati druge obveze sukladno Zakonu o sprečavanju sukoba interesa.

>>> Državni ured za reviziju: Najviše nepravilnosti u planiranju, računovodstvenom poslovanju

Ostalih šest članova Povjerenstva predlagali bi Državni ured za reviziju, Državni zavod za statistiku, Ekonomski institut Zagreb, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka i ekonomski fakulteti. Ti bi članovi za svoj bi rad primali naknadu, a visina je utvrđena umnoškom osnovice za državne dužnosnike i koeficijenta 0,50.

Povjerenstvo bi imalo i zaposlene državne službenike koji bi obavljali stručne, administrativne i tehničke poslove. Prema procjenama Ministarstva financija, za rad Povjerenstva za fiskalnu politiku bit će potrebno u proračunu osigurati dodatnih 1,5 milijuna kuna. Prijedlogom novog zakona su propisane i procedure u slučaju da Vlada ili Povjerenstvo za fiskalnu politiku utvrde značajna odstupanja od fiskalnih pravila definiranih zakonom.

Ako Povjerenstvo ocijeni da postoji takav rizik, o tome sastavlja izvješće o postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila koje dostavlja Vladi. Vlada se na to mora očitovati u roku 45 dana, a procjeni li da rizici postoje obvezna je predložiti plan nužnih mjera s rokovima provedbe, a koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila.

Ako tijekom proračunske godine ili prilikom izrade srednjoročnih proračunskih dokumenata Vlada ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od fiskalnih pravila strukturnog salda i pravila rashoda, dužna je o tome sastaviti izvješće i dostaviti ga Povjerenstvu, koje o tome izvještava saborski Odbor za financije i državni proračun. Vlada je u svom izvješću obvezna iskazati veličinu i uzroke te predložiti mjere koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila, s učinkom ne kasnijim od proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je odstupanje utvrđeno.

Ako, pak, Povjerenstvo kod usporedbe makroekonomskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije utvrdi značajna odstupanja u razdoblju od najmanje četiri uzastopne godine, izvješće o tome dostavlja Vladi, koja treba obrazložiti odstupanja, odnosno poduzeti nužne mjere za poboljšanja kvalitete makroekonomskih projekcija.

16. travanj 2024 02:57