Na okruglom stolu pod nazivom ‘Budućnost ulaganja obveznih mirovinskih fondova‘ u organizaciji Hanfe, raspravljalo se promjenama koje donosi novi Zakon o mirovinskim fondovima.
Petar Pierre Matek, predsjednik upravnog vijeća Hanfe, u svom je uvodnom izlaganju istaknuo kako je novi zakon donio promjene u tri segmenta – proširio je mogućnosti ulaganja, uveo strože organizacijske zahtjeve i omogućio korištenje izvedenica za ostvarivanje ciljeva ulaganja.
- Investicijski proces mirovinskih fondova mora biti strukturiran, a investicijska politika transparentna - istaknuo je Matek, pojasnivši kako se pod strukturiranjem investicija podrazumijevaju procesi poput izrade analiza, obrade statistike ulaganja, donošenja odluka i trgovanja.
Prema Matekovim riječima, povećana je i transparentnost poslovanja fondova, što omugućuje bolju komunikaciju društava po pitanju njihovih ciljeva i strategija sa članovima i javnošću.
- Novi zakon također stavlja fokus na sukob interesa. Ukoliko društvo evidentira ulagački proces manje je podložno individualnim interesima koji bi mogli prevladati interese članova - naglasio je Matek, uz napomenu da je novost i to da će članovi nadzornih odbora mirovinskih fondova odgovarati društvu za štetu nastalu kršenjem njihovih obveza i dužnosti.
Na panel raspravi koja je uslijedila sudjelovali su Mario Radaković, član uprave Hanfe, Dinko Novoselac, predsjednik uprave AZ obveznog mirovinskog fonda, Dubravko Štimac, predsjednik uprave PBZ CO mirovinskog fonda, Marko Lesić, direktor Nexus Private Equity Partnera i Ivan Kurtović, direktor InterCapitala.
Svi su sudionici promjene propisane novim zakonom ocijenili kao pozitivne i poručili kako su spremni na sve što se novom regulativom od njih zahtijeva.
- Novi zakon je jedan pozitivan iskorak, omogućuje nam da budemo značajniji dioničari u Hrvatskoj, ali to je samo jedan aspekt. Općenito je kvalitetnije definirao rad društava - izjavio je Novoselac.
Umjesto dosadašnjih 10 posto, OMF-ovi će moći steći do 15 posto dionica pojedinog društva, odnosno do 20 posto, ako su dionice uvrštene u Službeno tržište Zagrebačke burze. Postoji mogućnost stjecanja i većeg udjela, uz uvjet da se u jednu dionicu ne uloži više od 5 posto neto imovine fonda. Takve promjene omogućavaju fondovima da u posebnim slučajevima postanu i većinski vlasnici nekih kompanija, a svi panelisti su se složili kako to sa sobom povlači i više utjecaje na izbor upravnih odbora tih tvrtki.
Novoselac je istaknuo kako to ne znači da će predstavnici fondova sjediti u upravnim odborima, ali da će svakako više utjecati na izbor kvalitetnih kadrova u uprave. Također je naglasio kako će se mirovinci više orijentirati na ulaganja u inozemstvu, budući da je prostor za investicije u Hrvatskoj dosta skučen.
- Mirovinski fondovi imaju dovoljno imovine za sve aspekte ulaganja.Novi zakon nam otvara bolje mogućnosti ulaganja vani i ja se nadama da ćemo to više raditi ubuduće - kazao je Novoselac i istaknuo kako pri tom treba ići polako, korak po korak.
Panelisti su se jednoglasno složili da bi eventualno ukidanje 2. stupa bez pružanja alternative bio loš potez koji bi ugrozio sadašnje i buduće umirovljenike.