29. svibanj 2015.

Novotny: Nema mjesta veselju, trebaju nam strukturne reforme

Miro Soldić
Miro Soldić

Vijest da je hrvatski BDP u prvom kvartalu narastao za 0.5 posto iznenadila je ekonomske analitičare. Sama činjenica da ih ovako minorni porasti šokiraju dovoljno govori u kakvom nam je stanju gospodarstvo. Ipak, svaka dobra vijest nas treba veseliti jer smo prema ovim pokazateljima i službeno izišli iz šestogodišnje krize.

Ekonomist Damir Novotny se slaže da smo tehnički gotovi s recesijom jer ekonomija više ne kontrahira, ali poručuje da nema mjesta pretjeranom veselju jer to nije rezultat suvislih reformi, već borbe poduzeća za goli život.

- Suštinski se radi o slijedećem, hrvatska ekonomija je u ovih šest godina pronašla novu ravnotežu. Ta nova ravnoteža između ponude i potražnje je općenito na nižoj razini, a Vlada nije ama baš ništa pomogla pri pronalasku tog balansa, upravo suprotno, sve što su naše vlasti radile pogodovalo je produljenju recesije. Ekonomija se sama izborila, poduzeća su se stabilizirala okrećući se izvozu, vani ostvaruju rezultate i to se vidi na BDP-u. Čak ni kućanstva više nisu toliko oprezna, jednostavno su umorni od krize i zato se stabilizirala i njihova potrošnja, što pokazuju rezultati o rastu maloprodaje – ističe Novotny.

Dakle, u zadnjih šest godina je na neki način došlo do svojevrsne prirodne gospodarske selekcije među poduzećima i to je u potpunosti promijenilo krvnu sliku gospodarstva. Novotny to ne vidi kao razlog za pretjerani optimizam, dapače, tvrdi da nas čeka dugotrajna stagnacija.

- Puno je bolje kad ekonomija naglo padne, a onda se brzo i oporavi, kao što se dogodilo većini europskih ekonomija u krizi. Nama je dugoročna recesija duboko promijenila ekonomiju, imamo jak državni i vrlo slab privatni sektor, a to nam govori da nema mjesta nekom veselju, već da nam je nasušno potrebno restrukturiranje države kako bi se cijela ekonomija okrenula prema rastu i novom ciklusu zapošljavanja – poručuje.

S Novotnyem se slažu i analitičari RBA koji također smatraju da razlozi oporavka BDP-a počiva na izvozu i blagom porastu osobne potrošnje.

- Rast BDP-a posljedica je oporavka na tržištima najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske što naglašava potrebu jačanja izvozne konkurentnosti hrvatskog realnog i uslužnog sektora. Za razliku od prethodnih razdoblja, domaća potražnja imala je pozitivan utjecaj na realne promjene BDP-a (+0,47 pb). Posljedica je to rasta potrošnje kućanstava (+0,3%), ali i državne potrošnje (+0,6%). I dok je potrošnja kućanstava potpomognuta rasterećenjem osobnog dohotka, a ograničena slabim tržištem rada, zabrinjava realan rast državne potrošnje obzirom na potrebu snažnije fiskalne konsolidacije s ciljem obuzdavanja rasta deficita i javnog duga. – stoji u analizi RBA.

I oni drže kako nema pravog oporavka bez ozbiljnih reformi sustava.

- Uz izostanak strukturnih reformi i stvaranja poticajnog poslovnog okruženja gospodarski izgledi ostaju i dalje slabi. Činjenica je da unutarnje strukturne slabosti onemogućavaju oporavak domaće potražnje, a inozemna potražnja nije dovoljna za snažnije pokretanje gospodarstva s relativno niskim učešćem u međunarodnoj razmjeni. Ipak, analizom prema djelatnostima u posljednjih šest godina uočavamo polagani trend rasta udjela izvozno orijentiranih tržišnih subjekata koji unatoč poteškoćama uspijevaju ostvariti solidne rezultate – zaključuju iz RBA i prognoziraju i godišnji rast BDP-a na razini od 0.5 posto.