Posljednja dva tjedna guverner HNB-a Boris Vujčić podosta je putovao i na tim je putovanjima ‘udijelio‘ i podosta intervjua.
Novinari su ga najčešće pitali zašto želimo u EU u vrijeme najgore krize, kada Island više ne želi u zajednicu, a Velika Britanija razmišlja o referendumu o izlasku. Kaže kako im je odgovorio da je Hrvatska željela i ušla u EU jer je to, bez obzira na krizu, uspješan projekt koji je omogućio više stope rasta i konvergenciju država u Europi, što će omogućavati i ubuduće - izjavio je Vujčić prigodom primanja nagrade za Europski govor godine koju su mu dodijelili Europski pokret Hrvatska i Europski dom Zagreb.
Riječ je o nagradi koju Europski pokret Hrvatska i Europski dom Zagreb dodjeljuju od 2003. godime a dobio ju je za prvi javni istup kao novog guvernera HNB-a, koji je održao 26. listopada prošle godine na godišnjoj ekonomskoj konferenciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Nagrada mu je dodijeljena i zbog ulaska Hrvatske u EU, kao zamjeniku pregovarača što je svojevrsna nagrada svima onima koji su sudjelovali u cijelom pregovaračkom procesu. Na putovanjima novinari su ga, kaže, pitali i je li Hrvatska spremna za članstvo na što i mje odgovarao kako je Hrvatska za to bila ekonomski spremna i 2004. i 2007. godine, ali tada su spriječili politički razlozi. Smatra i da ulazak u EU ne znači da će doći do smanjenja pritisaka na Hrvatsku za provođenje reformi jer će to sada dolaziti s drugih razina pa i samog tržišta, a to su znatno veći pritisci nego od institucija.
Na upit novinara oko uvođenja eura u Hrvatsku, Vujčić je ponovio svoj stav da bi ga trebalo uvesti što prije, objasnivši to velikom euroiziranošću Hrvatske u čijim je bankama 80 posto štednje u stranim valutama, od čega 90 posto u eurima.I na pasivnoj strani bilance banaka je štednja u stranim valutama, pa i kredite daju vezane za te valute, što, kako je kazao, stvara visoki tečajni rizik koji se prebacuje na zajmoprimca, dok banke zbog toga primaju visoki kreditni rizik.
Takav se rizik može eliminirati isključivo uvođenjem eura i što prije se to napravi kamatne stope će moći padati, jer je tečajni odnosno kreditni rizik koji se uključuje nakon prebacivanja tečajnog rizika na zajmoprimca uvijek uključen u cijenu kredita, kaže Vujćić.Kada bi se to moglo najranije dogoditi sada mu je teško reći, za taj će proces trebati nekoliko godina, jer po proceduri prvo se treba ispregovarati mehanizam ulaska u eurozonu, pa dokazati da smo spremni za taj ulazak, pri čemu je važno omjer javnog duga prema BDP-u dovesti na stabilnu razinu odnosno padajući trend.
Nakon toga dvije godine treba provesti u tečajnom mehanizmu, a potom Europska komisija odlučuje jesmo li zadovoljili mastriške uvjete i onda slijedi ulazak u eurozonu, pojasnio je.