Za ekonomskog analitičara Damira Novotnya pad BDP-a je očekivan, a upozorava kako je bez dubokih reformi u javnom sektoru uz istovremene fiskalne poticaje privatnom sektoru dugoročna stagnacija vrlo izgledna opcija.
Pad BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine je očekivan, budući da se hrvatska ekonomija suočava s dubokim strukturnim problemima, a ne cikličkim padom BDP-a, izjavio je Novotny za Hinu upitan za komentar danas objavljenih podataka o padu BDP-a za 1,2 posto u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju i 1 posto u 2013. u odnosu na godinu prije.
Upozorava kako se zbog nekonkurentnih ekonomskih struktura, koje još uvijek same traže svoju ravnotežu na niskoj razini zaposlenosti i ekonomskih aktivnosti, ne može očekivati da će ekonomski rast doći bez snažnog fiskalnog poticaja. Drugim riječima, očekivanja Vlade da će gospodarstvo samo ući u novi ciklus ekonomskog rasta je potpuno iluzorno, ističe Novotny.
Napominje kako je hrvatska ekonomija razdoblju 2002-2013 ostvarila prosječne godišnje stope rasta BDP-a od 1,5 posto, što je značajno niže od prosjeka zemalja-članica EU iz Centralne Europe, od 3,1 posto. Niži prosjek rasta BDP-a je ostvarila Mađarska (1,2 posto), a samo malo viši Slovenija (1,9 posto), dakle zemlje s vrlo sličnim problemima u javnom sektoru kao i Hrvatska. Druge zemlje su kroz pravovremene reforme javnog sektora otvorile prostor za privatna ulaganja i dugoročno održiv ekonomski rast.
Navodi kako se dinamičan rast hrvatske ekonomije u razdoblju 2002-2007. temeljio na ekspanziji javne i privatne potrošnje i uvozu štednje, a ne investicijama u privatnom sektoru, što je stvorilo nekonkurentnost ekonomskih struktura.
Smatra kako se zbog toga bez dubokih reformi u javnom sektoru, promjenama u strukturi javne potrošnje, fiskalne decentralizacije i regionalnog razvoja, odnosno investicija privatnog sektora niti u idućim godinama ne može očekivati godišnji rast viši od 1 posto (rezultat konvergencije s EU).
Dakle, ističe, nužne su duboke reforme u javnom sektoru uz istovremene fiskalne poticaje privatnom sektoru i razvnomjernom regionalnom razvoju. Bez tih reformi i simulansa iz fiskalnog sektora, unatoč približavanju EU, privatni sektor neće u srednjem roku investirati te je dugoročna stagnacija vrlo izgledna opcija, zaključuje Novotny.