Procjene Ministarstva turizma kažu da će turizam ove godine zaraditi 9,3 milijarde eura, najviše u povijesti samostalne Hrvatske. Takva vijest mora oraspoložiti i najveće pesimiste i depresivce jer imamo svoga konja za trku i on je u boljoj formi nego ikada. Rekordna brojka koja se plasira u javnosti iznos je procijenjenog deviznog priljeva od osam milijardi eura plus domaća potrošnja u turizmu. Koliko će i, ono važnije, tko od te brojke zapravo zaraditi, to je već drugo pitanje.
O temi koliko novca od turizma ostaje u Hrvatskoj već se godinama vode debate među turističkim i ekonomskim stručnjacima. Ministri turizma vole se pohvaliti da ta djelatnost generira samo 10-ak posto uvoza, no proizvođači pričaju drukčiju priču. Ako uzmemo u obzir prehrambene proizvode poput mlijeka, jogurta, bezalkoholnih pića, onda je udio proizvoda ‘made in Croatia‘, prema procjenama stručnjaka iz nabave, veći od 80 posto. Međutim, ako se u obzir uzmu riba, meso, tjestenina, voće i povrće, onda ta ista brojka ide u korist uvoza.
Više strane hrane
Ako se u strukturu proizvoda koji je kupio neki turist uračunaju cijena rada i porez, stručnjaci procjenjuju da je udio domaće komponente u turizmu 50 posto, odnosno da svaka druga kuna ostaje u Hrvatskoj. Ako se isključe ljudski rad i fiskalni nameti, situacija je malo drukčija. Ekonomski analitičar Damir Novotny procjenjuje da u turističkoj potrošnji nema više od 30 posto domaće komponente, da uvozimo 70 posto proizvoda, uključujući i energiju. – Često se govori da bi hrvatski autohtoni proizvodi mogli naći put do turista, ali istraživanja pokazuju da turisti najradije jedu hranu sa svojih tržišta. U posljednje vrijeme povećao nam se čak i uvoz brašna, ribu uvozimo većinom iz Francuske i Italije preko velikih trgovaca. Realno, u Dalmaciji nemate nijednoga relevantnog proizvođača hrane, nijednu farmu ni klaonicu – kaže Novotny, dodajući da jedino Turska i djelomično Italija mogu pokriti turizam domaćom proizvodnjom.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju Lidera.