Na Prstenovu poslovnom forumu Zagreb 2018 održanom u hotelu Sheraton u organizaciji Udruge bosanskih Hrvata Prsten o temi Poduzetništvo u vremenu četvrte industrijske revolucije – novi izazovi za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu govorili su istaknuti gospodarstvenici i znanstvenici te ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, izaslanik premijera Andreja Plenkovića.
>>>Burilović: BiH među tri najvažnija izvozna tržišta
Forum se održava jednom godišnje, ovo je drugi po redu, a prisustvovalo mu je više od 200 uzvanika; Oleg Butković ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Gari Capelli, ministar turizma, savjetnik Predsjednice RH za gospodarstvo Marko Primorac i Ivan Tolić, izaslanik gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, te poduzetnici iz Hrvatske, BiH i Austrije koje je pozdravio Pavo Zubak, zamjenik predsjednika UBH Prsten, ističući da nije slučajno što je Prsten organizator ovoga događaja jer su najveće IT kompanije u Hrvatskoj članice Prstena te kako Prsten u svom Klubu poduzetnika ima najviše zaposlenih u području informatičkih tehnologija.
- Ne smijemo dozvoliti da nove tehnologije od nas naprave samo rudare i skladištare, a to nam prijeti; naravno da će se promjenama koje donosi 4. industrijska revolucija neka radna mjesta izgubiti, a neka stvoriti, no moramo biti svjesni da je znanje jedina stvar koja se ne troši - ako želimo biti zemlja znanja puno toga još moramo napraviti da bismo to ostvarili, rekao je Zubak.
>>>Članovi Kluba poduzetnika “Prsten”: Ukupno činimo oko sedam posto BDP-a Hrvatske
Predsjednik Kluba poduzetnika UBH Prsten mr. sc. Ivica Nuić, koji je između, ostalog poručio, kako je nužno prilagoditi obrazovni sustav kao odgovor na promjene i potrebu za novim znanjima i zanimanjima.
- Upravo je ovaj forum prilika da razmislimo možemo li mi mijenjati tradicionalna strateška promišljanja i izgrađivati kompanijske klime u kojoj su tvrtke i ljudi spremni na promjene te što sve trebamo poduzeti da bismo se uspješno nosili s izazovima budućnosti, rekao je Nuić.
Ministar Ćorić je naglasio da imajući na umu članice Prstena odnosno njihove vlasnike i menadžment, posebno u segmentu informacijskih tehnologija, upravo je Prsten organizacija koja se nalazi u poziciji da potakne raspravu o izazovima koje donosi četvrta industrijska revolucija.
U svojih trinaest godina djelovanja Prsten je pokazao koliko je moguće biti ukorak s vremenom.
Govoreći o promjenama koje će donijeti 4. industrijska revolucija, prof. dr. sc. Darko Tipurić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izjavio je da će se u idućih nekoliko desetljeća značajno mijenjati strukture industrije kakvu danas poznajemo.
>>>Marko Pipunić na sastanku s potpredsjednikom Mimicom
- Procjene kažu da će u idućih nekoliko godina 25 posto udjela BDP biti vezano za neku digitalnu djelatnost, a za tri desetljeća svaki drugi dolar BDP bit će vezan za neki od segmenata 4. industrijske revolucije. Hrvatska je prema inovacijskom indeksu treća odostraga u Europskoj uniji, a spram digitalnog indeksa (DESI-ja) tek 22 na EU ljestvici država članica. Kad se radi o BiH, postoje tek indikativne studije koje pokazuju da je ona još lošije pozicionirana od Hrvatske. I za jednu i za drugu zemlju vrijedi da trebaju radikalnu promjenu ekonomskih politika i institucionalnog okvira i usmjeravanje svih politika države upravo prema digitalnim segmentima djelatnosti, rekao je Tipurić.
Zanimljiva predavanja održali su mr. sc. Sanel Volarić iz DSM Consultinga, i mr. sc. Ante Mandić, vlasnik INsig2, savjetnik Uprave IN2, koji je, između ostalog, naglasio kako će utjecaj 4. industrijske revolucije na društvo donijeti takve promjene da je nužno djelovati kako bi se ozakonila uporaba velikih podataka.
>>>Kapetanović: Ne treba se bojati razgovora o uvozu radne snage, povećanju plaća u turizmu
Mandić je također sudjelovao na panelu na kojem su svoje stavove o ovoj temi iznijeli i Dimitrije Trbović, predsjednik Uprave AutoZubak, Ivan Pandurević, izvršni direktor za razvoj, investicije i IT, Žito, Plamenko Barišić, predsjednik Uprave KING ICT-a, prof. dr. sc. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru te prof. dr. sc. Slavko Krajcar, s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.