Aktualno Hrvatska Preporučeno

Ograničenja turizma: Čime uvjeriti goste da u Hrvatsku ne dolaze samo ljeti

masovnog

Gotovo u svim projekcijama za iduću godinu najavljuje se daljnji rast hrvatskog turizma. S obzirom na to da Hrvatska nema problem s popunjenošću u ljetnim mjesecima, štoviše, ove je godine više nego ikad ‘na tapeti’ bila tema o prekapacitiranosti pojedinih destinacija u vršnim mjesecima, svi napori iduće godine bit će usmjereni na punjenje predsezone i posezone. A za to su potrebna dva osnovna preduvjeta: atraktivni sadržaji i dostupnost destinacija.

U posljednjih nekoliko godina pojedine destinacije obogatile su se dodatnim sadržajima, međutim, još smo daleko od toga da turizam u svijesti domicilnog stanovništva traje 365 dana. Na kraju, tome se još uvijek ne prilagođavaju ni hotelijeri, koji i dalje svoje kapacitete otvaraju uglavnom za Uskrs, a o privatnom smještaju da ne govorimo. Uostalom, nijedna turistička zemlja (osim par iznimki kao što je Austrija) nema jednako raspoređen turistički promet tijekom cijele godine.

Rast izvan glavne sezone

Ove godine Hrvatska je dvoznamenkasti rast ostvarila zahvaljujući teškim (ne)prilikama na drugim tržištima, posebice u Turskoj i Maroku, Egiptu i Tunisu, koja su ili bila na koljenima ili na marginama. S druge strane, Grčka još ne ostvaruje rezultate koje je imala prije 2009., kada je tamo izbila politička kriza, ali svake godine raste. Ne treba zaboraviti ni na velike napore na nama tradicionalnim tržištima Italije i Njemačke, koje jačaju svoj domaći turizam.

>>>Bulić: Uvoz radne snage za turizam je pogodovanje kapitalu nauštrb građana

Vanjski utjecaji stvorili su osjećaj nesigurnosti kod turista, koji su svoju potražnju prelili na sigurnija tržišta, među ostalima i Hrvatsku. E sada te turiste treba i zadržati. U Ministarstvu turizma, uzimajući u obzir dosadašnje najave i rani buking, u 2018. godini očekuju nastavak rasta turističkog prometa, ali i ostvarenih prihoda u turizmu.

– Potvrdu toga dobili smo i na nedavno održanoj svjetskoj turističkoj burzi WTM u Londonu. U pojedinim destinacijama s obzirom na postojeće smještajne kapacitete tijekom ljeta, velikog prostora za rast nema te stoga namjeravamo jačati turistički promet u ostalim mjesecima u godini. U skladu s time, a uzimajući u obzir odlične rezultate u ovogodišnjoj predsezoni i posezoni, očekujemo najveći rast turističkog prometa upravo u tom razdoblju, a na razini čitave 2018. godine prema preliminarnim pokazateljima očekuje se rast turističkog prometa od pet posto – najavljuje Gari Cappelli, ministar turizma.

Naime, ove godine uvedene su brojne nove aviolinije koje su bile dostupne od početka proljeća i rezultat toga bio je vidljiv već u ovoj predsezoni kad su zračne luke bilježile dvoznamenkasti rast, a turistički promet bio je 23 posto veći nego prošle godine. Stoga je ove godine još više intenzivirana suradnja s avioprijevoznicima i organizatorima putovanja s osmišljenim programima za Hrvatsku.

>>>Plenković s kineskim premijerom o ulaganjima u turizam, infrastrukturu, pomorske luke

– Nedavno je otvoren ured Hrvatske gospodarske komore u Šangaju, a planiramo u istim tim prostorima otvoriti i predstavništva Hrvatske turističke zajednice u 2018. godini. Bit će to odlična prilika za uspostavljanje kontakata i pronalaženje interesa na velikom kineskom tržištu, ali i ostalim tržištima na Dalekom istoku – kaže Cappelli.

Već godinama radi se i na razvoju selektivnih oblika turizma kao što su zdravstveni, kulturni, poslovni, cikloturizam, koji su dostupni tijekom čitave godine, međutim, za njihovu veću afirmaciju potrebne su neke zakonske izmjene i kvalitetno usmjerena promotivna aktivnost, specifično namijenjena određenim proizvodima i tržištima. Stoga u Ministarstvu turizma početkom 2018. godine planiraju osnivanje odjela koji će aktivno provoditi strategiju razvoja tih proizvoda, u suradnji s lokalnom samoupravom, sustavom turističkih zajednica, Hrvatskom gospodarskom i obrtničkom komorom te ostalim dionicima u sustavu ovisno o pojedinom turističkom proizvodu.

>>>Dalić priprema mjere za pomoć turizmu i razmatra ulaganje u kontinentalni turizam

– S obzirom na ciljeve iz Strategije razvoja turizma do 2020. godine, vezane uz turistički promet te trenutačne smještajne kapacitete, fokus Ministarstva vezan je uz povećanje kvalitete i prosječne potrošnje gostiju razvojem selektivnih oblika turizma, gdje je ujedno i naš najveći potencijal i čime možemo osigurati dugoročno održiv uspjeh turizma – zaključuje Cappelli.

Promjene više zakona

Što se tiče strukturnih promjena, bez kojih nema ni dugoročnosti ni održivosti, istaknuo je da su Zakon o pružanju usluga u turizmu te Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti upućeni u saborsku proceduru i uskoro će biti na javnom savjetovanju, da je osnovana Radna skupina za izradu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakona o boravišnoj pristojbi i Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, a izmjene zakona trebale bi se realizirati tijekom prve polovice 2018. godine.

Ministarstvo državne imovine nadležno je za provođenje izmjena Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu, ali će Ministarstvo turizma vrlo aktivno u njemu sudjelovati, samo još nitko ne zna kada.

>>>Hrvatski turizam ostvario rekordnih sto milijuna noćenja

Što se tiče strukture gostiju, novih tržišta i trendova u potražnji, u HTZ-u kažu da se, prema dosadašnjim analizama i istraživanjima tržišta, Hrvatska kao turistička destinacija sve više percipira kao zemlja raznovrsne turističke ponude, čime uvelike izlazimo iz okvira percepcije kao isključivo ljetne odmorišne destinacije.

– Hrvatski turizam tijekom posljednjih godina doživio je velike promjene, kako u strukturi i kvaliteti ponude, raznovrsnosti i originalnosti dopunskih sadržaja, tako i u domeni marketinške prezentacije. Sustavna ulaganja u razvojne projekte dovela su do više razine kvalitete ponude, što svakako utječe na povećanje prosječne potrošnje turista i veće prodajne cijene, a to rezultira i promjenama u domeni strukture gostiju prema kriteriju spremnosti na potrošnju. Tu je i segment turističke potražnje pa se pojavljuju motivi putovanja koji ranije gotovo da nisu egzistirali – objašnjava Kristijan Staničić, direktor HTZ-a.

Dodao je da su danas za posjet Hrvatskoj zainteresirani segmenti turista s nizom specifičnih motivacija, za koje ranije uglavnom nismo bili u fokusu interesa.

>>>Ronald Korotaj na Kongresu hotelijera: Turizam je ‘mlado tele koje može dati još puno mlijeka’

– Jedan od takvih segmenata upravo su i sadržaji generalno privlačni mlađoj populaciji turista, poput festivala, ‘party’ ponude, različitih programa koji uključuju relativno nekonvencionalne aktivnosti na destinacijama i kojih je posljednjih godina sve više. Sigurno je da su spomenute aktivnosti dovele i do nekih promjena posljednjih godina, između ostaloga, i u strukturi top 10 tržišta. Tako je uvidom u grafički pregled vodećih tržišta moguće uočiti da su pojedina gubila na udjelu u ukupnom prometu, kao i to da su pojedina tržišta znatno rasla. Ovdje svakako valja naglasiti da sve više pada udjel top 10 tržišta u ukupnom turističkom rezultatu zemlje, što ukazuje na činjenicu da se portfelj tržišta uspješno diverzificira – zaključuje Staničić.

Uvoz više sezonaca

Za sljedeću godinu u hrvatskom turizmu najavljeno je više od 940 milijuna eura investicija, od čega 628 milijuna eura u privatnom, a 311 milijuna eura u javnom sektoru. Za turistički sektor iduće godine nova vijest je pojačanje kvote za uvoz stranih radnika, i to ne samo u turizmu (kojem je odobreno 4500 novih kvoti, od kojih je 4000 predviđeno za sezonske radnike) već i za građevinski sektor, koji sve te najavljene investicije treba i realizirati.

Koliko će uspješna biti iduća godina za turizam neće ovisiti o broju gostiju, kojih nam neće nedostajati, već o razvojnim mjerama, koje se trebaju donijeti upravo u vrijeme kada se u punjenje kapaciteta ne moraju ulagati golemi napori.

Komentari