[gallery columns="5" ids="220793,220794,220795,220796,220797"]
Staložen, razborit, siguran u sebe i ono što govori, radi i provodi. Dojam je to koji se stječe u razgovoru s Mostovim ministrom zaštite okoliša i prirode Slavenom Dobrovićem. Užurbano radi na novom sustavu gospodarenja otpadom – mijenja, revidira, integrira zahtjeve nedavno predloženog paketa EU o kružnom gospodarstvu.
Jer, kako sâm ističe, ekologija i ekonomija idu zajedno. Neki ga u njegovu zelenijem zaokretu pozdravljaju, drugi ga pak napadaju ili pružaju otpor. No sa sektorom otpada to je gotovo neizbježno.
• Mijenjate politiku sustava gospodarenja otpadom. U kojoj ste fazi?
– Upravo izrađujemo plan gospodarenja otpadom od 2016. do 2022. i radimo to žurno. Uvodimo tri ključne mjere, a to su kućno kompostiranje, sustav odvojenoga prikupljanja i sortiranja te centri za ponovnu uporabu. I sve se te mjere mogu sufinancirati sredstvima EU jer su u suglasju s načelima kružnoga gospodarstva. Preostali dio otpada, ali ne više od 25 posto, obrađivao bi se u centrima za gospodarenje otpadom. U tome je glavna razlika u odnosu na dosadašnju politiku gospodarenja otpadom prema kojoj je u centre trebalo dospjeti najmanje 75 posto otpada, stvarajući velik dodatni trošak za građane. Izradu plana pratit će i akcijski planovi za provedbu koje ćemo donijeti u suradnji s gradovima i općinama i u kojima će biti jasno definirani koraci i rokovi. Želimo pritom uspostaviti partnerski odnos jer je cilj što uspješnija provedba mjera, čime se izravno štiti interes građana. Od tih mjera do sada možda nisu bili baš prepoznati centri za ponovnu uporabu. Riječ je o sustavu kojim se nastoji očuvati funkcionalna vrijednost predmeta koje građani odbacuju. Pri čišćenju podruma i tavana, selidbi, promjeni namještaja ili iz puke potrebe za nečim novim građani odbacuju predmete kao što su bijela tehnika, elektronička oprema, razna kućna galanterija, igračke i dr. U centrima se predmeti zaprimaju, pregledavaju, prema potrebi popravljaju te se ocjenjuje njihova uporabna vrijednost. Moguće je prodavati ih ili upotrebljavati u programima socijalne pomoći. Radimo i na izmjenama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, tu imamo malo više posla. Cilj je pojednostavniti sustav i učiniti ga djelotvornijim.
• Koja vrsta otpada u ovom trenutku ima najveći financijski potencijal?
– Sada su to papir i karton, no plastika ima skriveni potencijal koji namjeravamo otkriti u suradnji sa svojim poduzetnicima jer trenutačno u Hrvatskoj ima nekoliko reciklažera, ali to je premalo u odnosu na potencijal. Papir i plastika imaju prihodni potencijal za komunalne tvrtke od 300 do 500 milijuna kuna na godinu, što bi umanjilo troškove sustava i tako amortiziralo cijene odvoza otpada za građane. Taj potencijal treba iskoristiti tako da tranzicija s jeftinog odlaganja na novi sustav prati što niže povećanje troška komunalnog sustava za građane.
• Koje nove biznise možemo očekivati, nova zapošljavanja…?
– Postojeći sustav gospodarenja otpadom predviđao je od 600 do 800 radnih mjesta u centrima, a revidirani bi ih otvorio barem deset puta više. Vjerojatno bi se nekoliko tisuća ljudi moglo zaposliti u reciklažnim dvorištima, sortirnicama, centrima za ponovnu upotrebu. No važno je to da se na tom sustavu može izgraditi malo gospodarstvo jer materijalima diže vrijednost, priprema ih za tržište i konkurira uvozu. Revidirani sustav gospodarenja otpadom ima velik potencijal za razvoj malog poduzetništva, posebno za recikliranje plastike. Financijski potencijal u tome jest od 400 do 800 milijuna kuna na godinu. Otvorilo bi se tržište za mnogo malih tvrtki i u sektoru oporabe, izrade, montaže, održavanja potrebne opreme i trgovine njome. Dakle, decentralizirale bi se gospodarske aktivnosti. Kružna ekonomija predviđa dva milijuna radnih mjesta u Europi. Hrvatskoj pripada barem 20 tisuća.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.