11. studeni 2015.

Opamećuju se brojila za potrošnju struje

Gledajući iz kuta pesimista, slijedi nam dugo razdoblje ugradnje pametnih brojila za potrošnju električne energije. Rok je 15 godina, što zaista ne ohrabruje, pogotovo jer je riječ o brojilima za kućanstva.

Iz kuta optimista pak (ili realista, jer drukčije valjda nije moglo) napokon se nešto s tim projektom pokrenulo jer bi korist mogli imati ne samo potrošači nego možda i prije neki domaći proizvođači mjernih uređaja.Nenad Kurtović, savjetnik za energiju u Savezu udruga za zaštitu potrošača Hrvatske, kaže da je rok od 15 godina predug i vjeruje da bi HEP ODS sigurno mogao i u kraćem roku obaviti taj posao. U to vjeruju i u HEP-u jer kažu da očekuju da bi rok mogao biti i kraći, iako ne preciziraju za koliko.

Jedan račun Kurtović pak ima svoje objašnjenje tako dugog roka. – Vjerujem da je rok od 15 godina zadan jer je rok ovjere postojećih brojila 15 godina, a veliki su i troškovi zamjene. Naime, brojila koja su postavljena ili baždarena 2015. imaju rok valjanosti do 2030. Gledajući financijsku težinu ulaganja, HEP ODS-u trebat će između 200 i 300 milijuna kuna na godinu da se to provede – kaže Kurtović.On ne osporava da je taj projekt kvalitativan iskorak u našoj zemlji, pogotovo za kućanstva. Dodali bismo da je i za gospodarstvo jer će od trenutka kad se ugradi brojilo potrošač plaćati stvarnu potrošnju struje, a ne kao do sada akontaciju. To će pak značiti mnogo lakšu kontrolu potrošnje svima. – Već to prisiljava potrošača da prati potrošnju električne energije i upravlja njome, bez čega je teško govoriti o punoj primjeni energetske učinkovitosti u kućanstvima. Isto se tako osigurava brže uočavanje nepravilnosti u radu mjernih uređaja. Kad se to još poveže s odredbama kojima je propisano da račun mora sadržavati informaciju o neplaćenim obvezama i načinu podnošenja prigovora te da do 1. siječnja sljedeće godine opskrbljivači moraju početi izdavati jedan  račun, možemo reći da napokon dolazimo onamo gdje smo željeli biti – kaže Kurtović.Pod izdavanjem jednog računa misli se na izbjegavanja dosadašnje prakse slanja računa i za šest mjeseci unaprijed. Kao što smo naveli, neće to ići baš jednostavno i brzo. Takva su pravila regulirana Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom koje je donijela Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) i koji su stupili na snagu prvog dana listopada. Proći će još godinu dana da se napravi samo plan ugradnje pametnih brojila u objekte. Kako kažu u HEP-u, njihova tvrtka HEP Operator distribucijskog sustava ‘dužnA je u roku od godine dana od dana stupanja na snagu Općih uvjeta donijeti provedbeni plan zamjene najmanje 95 posto postojećih brojila ONIMA s daljinskim očitanjem’, no već su sad, ističu, prema novim Općim uvjetima postavljeni kriteriji koji će definirati koji su objekti prioritet. Ovisit će to o visini priključne snage, odnosno kategoriji potrošnje. To pak znači da bi u sljedećih pet godina HEP ODS trebao o svom trošku opremiti pametnim brojilima s daljinskim očitanjem sva obračunska mjerna mjesta krajnjih kupaca s priključnom snagom većom od dvadeset kilovata. Riječ je o velikim gospodarskim i drugim sustavima, a za poduzetnike koji se koriste priključnom snagom do dvadeset kilovata rok ugradnje brojila jest deset godina. Kućanstva pak, njih 2,1 milijun, bit će riješena najkasnije za 15 godina. Unutar tih kategorija morat će se odrediti prioriteti.– Definirat će se vodeći računa o optimiranju troškova provedbe cijelog projekta, ali i mnogim kriterijima poput isteka roka brojila, snage i/ili potrošnje, dostupnosti i/ili udaljenosti za očitanje, konceptu daljinskog očitanja – poručuju iz HEP-a.

Problematična iskapčanja Kurtović dodaje, a možda su njegove riječi i upozorenje za neuredne platiše, da bi jedan od kriterija mogao biti taj da se brojila ugrade najprije onima koji ne plaćaju isporuku struje opskrbljivaču. On, doduše, potvrđuje da bi redoslijedom najprije trebali biti riješeni poduzetnici, od većih prema manjima, no usporedno bi se trebali rješavati i oni potrošači kod kojih je problem u pristupu obračunskome mjernome mjestu, ali i ondje gdje HEP ODS ima problema u naplati svojih potraživanja. Naime, podsjeća Kurtović, ta brojila omogućuju daljinsko iskapčanje i ukapčanje potrošača, a s obzirom na to da su do sada kod iskapčanja struje neplatišama zaposlenici opskrbljivača strujom često imali neugodnosti ili pak nisu nikoga nalazili kod kuće, takvim rješenjem to bi se izbjeglo jer bi se na daljinu isključila struja. Upravo bi zbog toga neplatiše mogle imati prioritet u ugradnji pametnih brojila. Najekstremniji slučaj dogodio se prije pet godina kad je jedan zaposlenik HEP-a koji je došao isključiti struju izgubio ruku nakon što je vlasnik kuće na njega bacio bombu. Ipak, valja napomenuti da prema Općim uvjetima kupcu neplatiši struja više ne smije biti iskopčana petkom ili vikendom odnosno na praznik ili dan prije praznika, što je, smatraju u potrošačkim udrugama, korektno prema potrošačima. Novost je i to da se više neće naplaćivati naknada od deset kuna za mjesečno očitanje potrošene struje.Kurtović pak apelira na rješavanje mogućeg problema pri ugradnji pametnih brojila. Naime, iako pozdravlja odluku da se teret financiranja ugradnje naprednih brojila prebaci na HEP ODS, kad je riječ o ugradnji u objekt, mogao bi se pojaviti problem o kojem do sada nije bilo govora.– Nova brojila vjerojatno će se postavljati u stare ormariće na stubištu ili fasadi kuće. Ona drukčije izgledaju, druge su veličine od današnjih na kojima stanje brojčanika očitavamo kroz stakleni dio na ormariću. U mnogo slučajeva mi potrošači nećemo moći vidjeti stanje na brojilu, zato ćemo inzistirati da nam HEP ODS to riješi – kaže Kurtović.

Prilika za proizvođače Osim daljinskog očitanja te uključenja i isključenja pametna brojila omogućuju ograničenje snage limitatorom i zbog evidentiranja svih postupaka na mjernim mjestima, objašnjavaju u HEP-u, pružaju uvid u neovlaštenu potrošnju električne energije.– Također omogućuju bolju kontrolu podataka o načinima potrošnje, pa i operator sustava može bolje planirati rad mreže. Uvođenje napredne mjerne infrastrukture otvara mogućnost opskrbljivačima za razvoj novih tarifnih modela, odnosno proizvoda i usluga kojima bi se prilagođavali individualnim potrebama kupaca – poručuju iz HEP-a.Kurtović dodaje da bi korist mogli imati i naši domaći proizvođači mjernih uređaja, tako da bi društvena korist mogla biti i u drugim sektorima, a ne samo unutar djelatnosti prijenosa, distribucije i opskrbe električnom energijom. On posebno naglašava da napokon treba razmišljati i o kvalitetnoj zaštiti podataka koji će se sada upotrebljavati jer sredstva daljinske komunikacije sa svim prednostima i nedostacima dobivaju mnogo veću ulogu od one koju su imali do sada na tom području. HEP ODS trebao bi o svom trošku opremiti naprednim brojilima s daljinskim očitanjem. Tu se postavlja pitanje javne nabave tih uređaja. Prema tvrdnjama jednog sugovornika koji nije želio da mu se spominje ime, problem i jest u javnoj nabavi, što je već nagovijestio pilot-projekt ugradnje pametnih brojila najavljen još u veljači ove godine. Za prodaju pametnih brojila HEP-u javilo se nekoliko europskih i kineskih proizvođača, a naš sugovornik vjeruje da bi nabava najjeftinijih brojila, što je obveza prema javnom natječaju, mogla u kasnijoj fazi stvoriti probleme. Drugim riječima, mogao bi se baciti novac. Osim toga, smatra da je to prilika i za domaće tvrtke, samo je pitanje koliko su i same spremne usavršiti takve uređaje. Pritom najprije misli na Končar i RIZ koji bi mogli razviti takve projekte, no zato je potrebna mnogo bolja suradnja između HEP-a i njih, što je do sada, kaže, izostalo. Kako bilo, posao vrijedan 3,5 milijardi kuna, od čega će samo u sljedećih godinu dana biti potrošeno 100 milijuna kuna, prilika je koja se ne pruža baš često.To je najveći projekt u HEP-ovoj povijesti. Potrošači bi se morali naoružati strpljenjem, a domaći proizvođači znanjem kako bi mogli konkurirati u unosnim poslovima koji slijede.