Hrvatska
StoryEditor

ORaH bi smanjio porez na dobit u sklopu rabatnog sustava za poticaje izvoznika

06. Studeni 2014.

OraH je već sada stranka s kojom svi na političkome tržištu trebaju ozbiljno računati. To je prilično jasno. Manje je, međutim, jasno s kakvim će gospodarskim programom konkurirati velikima.

U medijima se, s prilično sarkazma, vrte samo priče o konoplji i zaštiti okoliša, no to što stranački Programski forum za gospodarstvo predvodi Ljiljana Katičić, dugogodišnja menadžerica sa stažem u Ini, Pro plinu i Zrakoplovno-tehničkom centru, stranci itekako daje na težini. Katičić upozorava na to da se moraju odbaciti stara shvaćanja o strukturi gospodarstva jer se zbog krize ukupno gospodarstvo u EU preslaguje i hvata nove položaje.  

U šestoj smo godini recesije, što zahtijeva i brze, konkretne mjere. Održivi je razvoj hvalevrijedna orijentacija, no on se gradi desetljećima, a mi toga vremena nemamo. Koji bi bili prvi ekonomski potezi na vlasti?‒ Kad bismo bili u prilici upravljati državom, odmah bismo reformirali javnu upravu i pravosuđe, teritorijalno preustrojili državu na četiri regije i znatno smanjili broj jedinica lokalne samouprave u skladu s fiskalnim kapacitetom. Bez toga se ne može provesti nijedna druga reforma. Kad govorimo o ekonomskim mjerama, zauzimamo se za pojednostavnjenje procedura i poticanje projekata koji jamče samoodrživost društva, a to su sektori energetike, proizvodnje hrane i vodni sektor. Uvozimo pedeset posto hrane i energije, pa u tim sektorima provedbom dobro promišljenih poticajnih mjera imamo priliku relativno brzo znatno povećati BDP. Ne slažem se s vašom tvrdnjom da se održivi razvoj gradi predugo. Održivost je sposobnost trajnog održavanja neke funkcije ili procesa, to je razvoj kojim se osiguravaju potrebe današnjih naraštaja a da se pri tome ne ugrožava mogućnost budućih naraštaja u zadovoljavanju njihovih potreba.

Razumijem, samo nam najprije trebaju hitne mjere. U kojem biste roku i kako riješili pitanje teritorijalnog ustroja? ‒ Odmah, na početku mandata, jer to je jedna od najvažnijih strukturnih reformi. Smatramo da to pitanje treba riješiti na referendumu nakon kvalitetne i argumentirane javne rasprave. ORaH se zauzima za ukidanje županija i formiranje četiriju regija, što je sadržano u našem programu. Uzor nam je Danska koja je uspješno provela tu reformu, a po veličini i broju stanovnika slična je Hrvatskoj.

Preustroj zapravo podrazumijeva otpuštanja. I tu sve vlasti stanu. ‒ Dobra analiza podrazumijeva ne samo otpuštanja nego i smišljanje alternativnih modela zapošljivosti. No kako god okrenuli, morat ćemo shvatiti da između voditeljske, menadžerske pozicije u javnom i privatnom sektoru nema razlike. Mjerljivost mora biti konkretan učinak na radnome mjestu. Uskoro ćemo u javnost izići sa svojom politikom javne uprave. U njoj smo, među ostalim, analizirali rasprostranjenost Hrvatske, broj stanovnika, prihode jedinica lokalne samouprave. Nažalost, sve se svodi na isplatu plaća, većina jedinica nije samoodrživa.

Spomenuli ste porezne izmjene. Što biste konkretno mijenjali?

– Reformom porezne politike možemo povećati konkurentnost, no samo uz dobro pripremljenu reformu koju treba provesti odmah i potpuno. Za ekonomiju je najlošija stalna promjena poreznih pravila. Za slabo razvijene države poput Hrvatske treba harmonizirati održivost odnosa između poreza na potrošnju, poreza na dohodak, dobit i imovinu. Hrvatska svojim poreznim sustavom treba utjecati na promjenu postojeće gospodarske strukture koja se uglavnom temelji na trgovini i uslugama te prekomjernom uvozu. ORaH radi na reviziji javnih rashoda, dijagnostici realnih pokrića rashoda kako bi ponudio diferencirane stope – u sektorima u kojima treba zaštititi socijalno najugroženiji sloj stanovništva i gospodarskim granama za koje se ocijeni njihova komparativna prednost i izvozni proizvodni trend u analizi industrije i sektora. Da, sigurno ćemo mijenjati poreznu politiku. Smanjenje poreza na dobit u sklopu rabatnog sustava za poticaje izvoznika, otvaranje proizvodnje, ulaganja u kapitalne investicije…

>>> Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Lidera.

03. svibanj 2024 17:02