Dobra je vijest da Europska komisija u sklopu postupka za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža nije predložila korektivni postupak, ali zabrinjava što ni u preporukama niti u dokumentima koja je Vlada poslala u Bruxelles nema konkretnog plana implementacije predloženih mjera, ocijenili su u srijedu iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), dok iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističu kako ipak ostaje neugodan dojam da se i nadalje nalazimo među najproblematičnijim zemljama Europske unije.
"Sigurno je dobra vijest da smo dobili još jedno poluvrijeme da sami upravljamo vlastitim promjenama i državom, odnosno da nećemo imati baš tako aktivni monitoring. Ono što zabrinjava je što ne vidimo u tim preporukama ni u onome što je država poslala u Bruxelles konkretan plan implementacije svih tih najavljenih promjena", rekao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.
Takav je plan, ističe Majetić, posebno važan s obzirom da smo u izbornoj godini, u kojoj će "dobar dio fokusa biti na kampanji, a manji dio na ovom dijelu koji moramo odraditi kao država i pripremiti se za bolje gospodarstvo".
Europska je komisija ocijenila da nema potreba za pokretanjem korektivnog postupka ni protiv jedne zemlje članice EU-a, pa tako ni protiv Hrvatske, u sklopu postupka za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža.
Komisija je Hrvatskoj uputila šest preporuka za ovu i iduću godinu,
Majetić ističe da su preporuke Komisije na tragu onoga što i poslodavci traže.
"Mi se moramo početi mijenjati u ključnim elementima u društvu, kako radimo i funkcioniramo, primjerice na području parafiskalnih nameta, poreza, plaća, sudstva, pravosuđa, upravljanja javnih poduzećima itd. To su sve neuralgične točke koje mi vidimo svaki dan radeći na tržištu. A njih se ne može riješiti zakonom, nekakvom površinskom promjenom. Moramo kompletno redizajnirati način kako funkcioniramo, jer ovako kako sada radimo je preskupo, ima previše praznog hoda, previše rupa, previše prostora za slobodno tumačenje, previše je toga netransparentnoga i previše je prostora za politizaciju, populizam i korupciju", naglasio je.
Na upit koje bi mjere poslodavci istaknuli kao one koje treba prve provesti, Majetić odgovara da takvih pojedinačnih mjera nema, već je nužno "napraviti jasan plan što Hrvatska želi biti u slijedećih 15 godina".
"Taj plan treba dobiti konsenzus kompletne političke scene, poslodavaca, sindikata, svih čimbenika i to bi bio početak iza kojeg bi se onda mogao napraviti jedan solidan plan promjena, jer njih ne možete postići s jednom ili dvije mjere, mi moramo sve raditi iz početka", kazao je Majetić.
No, kako za izradu takve vizije budućnosti Hrvatske te postizanja konsenzusa oko njene provedbe treba vremena, istaknuo je, za početak bi bilo odlično da se poradi na pitanje privlačenja investicija, "gdje smo potpuno zakazali", te boljeg iskorištavanja EU fondova, kako bi hrvatsko gospodarstvo dobilo svježi kapital nužan za izlazak iz krize.
HGK: neugodan dojam da smo i dalje među najproblematičnijim zemljama EU
Iz HGK podsjećaju kako je Europska komisija ocijenila da i dalje nema potreba za pokretanjem korektivnog postupka (6. stupanj mjera) ni protiv jedne zemlje članice EU-a, pa tako ni protiv Hrvatske, u sklopu postupka za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža.
"Bez obzira na to ostaje neugodan dojam da se i nadalje nalazimo među najproblematičnijim zemljama Europske unije pri čemu su očekivanja i strahovanja vezana uz to hoćemo li potpasti pod primjenu zadnjih raspoloživih mjera, umjesto da se borimo za napredak, odnosno smanjivanje razine makroekonomskih neravnoteža", ističu iz Komore.
Napominju i kako se akcije koje Komisija preporuča Hrvatskoj za provedbu u 2015. i 2016. godini svode na provedbu fiskalne politike (osigurati održivo smanjenje prekomjernog deficita, unaprijediti kontrolu rashoda, uvesti kažnjavanje proračunskih korisnika koji krše limite, usvojiti zakon o fiskalnoj odgovornosti, ojačati ulogu državne revizije, uvesti porez na imovinu te osnažiti upravljanje javnim dugom).
Mjere se odnose i na obeshrabrivanje ranog umirovljenja i rješavanje fiskalnih rizika zdravstva; usklađivanje plaća s produktivnošću, poboljšanje zaposlenosti uz smanjivanje nezaposlenosti uz reformu sustava socijalne sigurnosti; smanjivanje fragmentiranosti i preklapanja između državne i lokalne uprave, racionalizacija sustava agencija, povećanje transparentnosti javnih poduzeća te privatizacija poduzeća iz državnog portfelja; smanjenje parafiskalnih davanja uz uklanjanje prepreka u uslužnom sektoru, poboljšanje efikasnosti i kvalitete pravnog sustava, posebno trgovačkih sudova; osnaživanje pred-stečajnih i stečajnih postupaka i rješavanje nenaplativih kredita.
"Riječ je o područjima na koje HGK već dulje vrijeme upozorava i predlaže rješenja tražeći povoljnije poslovno okruženje, efikasnu i jeftinu javnu upravu te osmišljen dugoročni pristup u razvoju zemlje. Ponavljanje velikog dijela preporuka potvrđuje ranije iznošene stavove HGK da je odgovor na gospodarsku krizu i strukturne probleme hrvatske ekonomije do sada bio nepravovremen i nedostatan po intenzitetu u odnosu na dubinu krize i veličinu strukturnih reformi koje treba provesti", smatraju u Komori.
Ocjenjuju i kako se Hrvatska očito s nedovoljnim intenzitetom i presporom dinamikom prilagođava europskom integralnom pristupu gospodarskom rastu, koji se temelji na povećanju investicijske aktivnosti, ubrzanju strukturnih reformi i provođenju fiskalne odgovornosti.
"Stoga vjerujemo da će pojačani monitoring Europske komisije doprinijeti brzini i dubini provedbe potrebnih reformskih zahvata", poručuju iz HGK.