Trendovi nisu dobri, 2015. godinu završili smo s negativnom bilancom od 16,6 milijuna eura, odnosno uvezeno je vina za 29 milijuna eura, a izvezeno za 12,4 milijuna eura
Tako je istaknula pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić na skupu koji su organizirali portal Agrobiz.hr, Društvo agrarnih novinara Hrvatske i Zbor agrarnih novinara HND-a.
Udruživanje proizvođača vina, modernizacija proizvodnje, veća kontrola vina iz uvoza, brendiranje i promocija domaćih vina, neke su od mjera koje treba provesti kako bi se zaustavili negativni trendovi u vinarstvu, istaknuto je u petak na okruglom stolu "Vinarstvo RH u 2016.: Pritisak na cijene i bolja kontrola kvaliteta vina na tržištu".
Jurišić je istaknula kako imamo rascjepkane posjede i male količine te je više od 90 posto proizvođača grožđa u kategoriji do jednog hektara. Treba, poručila je, raditi na promociji vina, na modernizaciji proizvodnje, proizvođači se moraju udruživati, a treba povećati kontrole označavanja i kvalitete vina.
- Naš strateški okvir što se vina tiče se ne ostvaruje jer nema političke volje, a među proizvođačima nema povezivanja koje bi osiguralo dugoročnu konkurentnost, kazao je konzultant za tržište vina Đuro Horvat.
Najviše se vina uvozi iz Makedonije, koja vrijednosno pokriva 40,5 posto uvoza i 60 posto količina. Slijedi Francuska iz koje se uvozi 10,4 posto vrijednosno i 3,5 posto količinski, potom Njemačka, Italija, Bosna i Hercegovina itd.
Osvrćući se na kontrolu vina, Horvat je upitao kako je moguće da je od gotovo 30 milijuna litara vina iz uvoza lani kontroliran samo 21 uzorak. Nužnom smatra i edukaciju potrošača, jer se, kako je rekao, ne može raditi stabilizacija potrošnje ako se ne educira potrošače. Nužno je također i snažno povezivanje vinskog sektora. S tim se slaže i Vlado Krauthaker iz Udruge Graševina Croatia koji je rekao kako je "udruživanje jedini način da vinari uspiju, osobito u izvozu".
I direktor razvoja vinogradarstva i vinarstva Badela 1862 Dubravko Ćuk smatra kako je udruživanje vinara nužno te napominje kako iz te tvrtke godinama govore o udruživanju i potrebi promoviranja izvoznih brendova.
- Svi su deklarativno za, no kada treba krenuti u realizaciju, sve se rasprši, kazao je.
S druge strane, uvozimo vina prosječno po cijeni od 1,19 eura po litri, istaknuto je na skupu. Istodobno, Hrvatska najviše vina izvozi u BiH, koja vrijednosno pokriva 34,4 posto izvoza, zatim u Njemačku (13,5 posto), Češku, Crnu Goru, Srbiju itd. Vina se izvoze prosječno po cijeni od 2,51 eura po litri. Što se potrošnje vina tiče Hrvatska je u prosjeku EU, odnosno potrošnja je oko 25 litara po stanovniku godišnje.
Konzultantica Zvjezdana Blažić je istaknula kako je konkurentnost u sektoru vina vrlo narušena, kako je nužna promocija vina i edukacija potrošača i kako za to postoje sredstva u EU fondovima.
- Trebamo najviše raditi na povezivanju proizvođača koji bi onda zajedno aplicirali na natječaje iz EU fondova, kazala je Blažić, dodajući kako je za sredstava iz Vinske omotnice potrebno pojednostaviti natječaje kako bi se povećala njihova iskorištenost.
Ne smije se dogoditi da, ako sredstva treba iskoristiti do listopada, natječaj bude raspisan u svibnju, kazala je Blažić.
Upozorava, naime, da se sredstva iz Vinske omotnice predviđena za određenu godinu ne mogu prenositi. Ako se ta sredstva u određenoj godini ne iskoriste, to su propala sredstva, naglasila je. Sudionici skupa poručili su i kako je postojeći Zakon o vinu zastario te je nužno donošenje novog zakona koji treba biti jednostavan i razumljiv.