Ukupni desezonirani promet hrvatske industrije u veljači ove godine pao je u odnosu na promet iz siječnja za 2,7 posto, dok je u odnosu na veljaču lani, po kalendarski prilagođenim podacima, promet smanjen za 4,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Prvi podaci DZS-a govore da je na mjesečnoj razini, u veljači prema siječnju, pad prodaje na domaćem tržištu iznosio 4,6 posto, dok je prodaja na inozemnim tržištima istodobno porasla za 0,9 posto.
Na pad prometa u veljači u odnosu na isti mjesec prethodne godine utjecao je također pad prodaje na domaćem tržištu od 2,7 posto, jer je promet hrvatske industrije na stranim tržištima u tom razdoblju porastao za 5,7 posto.
Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, na godišnjoj je razini najviše, za 22,4 posto, pala prodaja energije, a slijede netrajni proizvodi za široku potrošnju s padom prometa za 6,3 posto. Pad prodaje na godišnjoj razini bilježi se i kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, i to za 2,8 posto, dok je promet kapitalnih proizvoda povećan za 4,5 posto, a intermedijarnih proizvoda za 4,3 posto.
Na mjesečnoj razini, u veljači u odnosu na siječanj, ukupan promet energijom smanjen je za 10,4 posto, a promet trajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,2 posto.
Ukupna prodaja kapitalnih proizvoda istovremeno bilježi rast od 2,7 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,6 posto, dok je ukupna prodaja intermedijarnih proizvoda rasla za 0,4 posto.
Kako objašnjavaju iz DZS-a, kratkoročni poslovni pokazatelji industrije, odnosno indeks industrijske proizvodnje i indeks prometa industrije, mogu se koristiti kao pokazatelji razvoja tržišta industrijskih proizvoda i usluga proizvedenih unutar industrije. Ovim su izvješćem obuhvaćena sva poduzeća i njihovi dijelovi koji imaju 20 i više zaposlenih, i to u djelatnostima koja spadaju u statistička područja rudarstvo i vađenje te prerađivačka industrija.