Kreditna aktivnost banaka se u rujnu drugi mjesec za redom nastavila smanjivati, pišu analitičari RBA. Posljednji podaci HNB- a pokazuju da su ukupni krediti bankovnog sustava na kraju rujna iznosili 284,2 milijardi kuna što je za 2,9 milijardi kuna manje u odnosu na kolovoz (1 posto).
Smanjenju kredita na mjesečnoj razini pridonio je pad kreditiranja svih sektora. Krediti korporativnom sektoru smanjeni su za 1,5 milijardi kuna (1,3 posto) na 109,9 milijardi kuna. Krediti stanovništvu smanjili su se za 813 milijuna kuna na 126,2 milijardi kuna, dok su krediti državi u rujnu zabilježili pad za 441 milijuna kuna na 45,5 milijardi kuna.
Pad kreditne aktivnosti u ovoj godini potvrđuje i usporedba stanja na kraju rujna sa stanjem na kraju prošle godine. U promatranom su razdoblju ukupni krediti smanjeni za 5,2 milijardi kuna ili za 1,8 posto. Takva kretanja rezultat su razmjerno snažnog pada kreditiranja korporativnog sektora (-8,9 milijardi. kuna) i stanovništva (-2,5 milijardi kuna), dok su krediti državi porasli za 6,3 milijardi kuna. Naime, u skladu s odlukom o sanaciji brodogradilišta Ministarstvo financija je preuzelo dio kredita brodogradilišta pa su po toj osnovi krediti poduzećima zabilježili pad, a krediti središnjoj državi rast.
Do kraja godine analitičari ne očekuju intenziviranje kreditne aktivnosti banaka. Naime, potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom. Nešto snažnije kreditiranje moglo bi doći kroz programe kreditiranja preko HBOR-a, ali treba istaknuti problem pronalaska kvalitetnih projekata za financiranje, ističu.
Razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora. Visoku neizvjesnost potvrđuje i činjenica da stambeni krediti treći uzastopni mjesec bilježe godišnje stope pada (iznose 58,8 milijardi kuna).