Hrvatska

Pametna rješenja za kronične gradske bolesti

Tin Bašić

Svakim danom od 0 do 24 sata gradovi i lokalne zajednice diljem svijeta sve su pametniji. Suvremena tehnologija spaja se s potrebama građana kako bi se životni standard što više poboljšao.

Primjena raznih tehnoloških rješenja koja gomilu podataka koji se svakodnevno prikupljaju u gradovima pretvaraju u pomoć svakodnevnom životu građana, ali i aktiviranje stanovnika da aktivno sudjeluju u razvoju svoga grada, prioritet su svake gradske vlasti.

Stihijski projekti Suživot između dotepenaca, relativno novih gradskih stanovnika kao što su botovi, roboti, kamere, dronovi, senzori, aplikacije te podaci u oblacima, i starosjedilaca, građana koji vole svoj grad, tek treba postati idiličan.
– Razina ušteda i učinkovitosti upravljanja proteklih godina nedvojbeno raste, posebno nakon opsežnijih ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti zgrada i tranziciju prema ekološki prihvatljivim izvorima energije. Nadalje, u javni gradski prijevoz uvode se ekološki učinkovitija vozila, što je u više gradova donijelo znatne pomake u kvaliteti zraka i smanjenje troškova održavanja voznoga parka. Općenito, većem broju građana smanjeni su troškovi energije i prijevoza, no, naravno, uvijek ostaje pitanje pravedne raspodjele koje često proizlazi iz neodgovarajuće primjene tehnologije. Najnoviji su primjer dvojbe s razdjelnicima topline, koji pokazuju dobre rezultate u razvijenim državama, a kod nas su izvor prijepora. Očito je ishodište problema u provedbi odnosno organizaciji, a ne u samoj tehnologiji. Izraziti je problem kronični nedostatak strateškog planiranja na razini grada, nepoštovanje kauzalnosti, zbog čega se projekti provode stihijski, otprilike kako su neka sredstva EU na raspolaganju, a ne prema kriteriju najveće koristi za lokalnu zajednicu – objašnjava Damir Medved, stručnjak Ericssona Nikole Tesle za nova područja, uključujući rješenja za pametne gradove.

Za poduzetničke ideje Navodi primjer plinofikacije: najprije se krene u plinofikaciju, napravi se studija izvodljivosti, sagradi mreža, sve pod pretpostavkom godišnje potrošnje koja osigurava isplativost projekta, a odmah nakon toga počne provedba projekta energetske učinkovitosti kojim se izolira većina zgrada i tako znatno reducira potrošnja plina – zbog čega prvi projekt propadne.
– Naravno, šteta je velika, pri čemu je od financijskoga veći problem gubitak povjerenja građana u sposobnost gradske uprave i manje  potpore novim tehnologijama. Sličnih je primjera mnogo, prisjetimo se samo odlaganja otpada, a jedini način za izbjegavanje takvih pogrešaka u budućnosti jest bolja edukacija svih dionika u planskim procesima – kaže Medved. Ericsson je duboko uključen u mnoge projekte koji pokazuju i mjere transformacijski kapacitet novih tehnologija u kontekstu održivog razvoja manjih i većih zajednica. Raspon je širok: od projekata smanjenja stope kriminala u nekoliko gradova Južne Amerike u kojima je nakon uvođenja sustava za nadzor, poboljšanja javne rasvjete i drugih inovativnih projekata zabilježeno smanjenje kriminala od 18 do 30 posto, pri čemu se nije povećavao broj policajaca i mjerodavnih službi; preko inovativnih projekata upravljanja prometom, parkiranjem i turističkim tokovima u španjolskom Satanderu do transformacije cijelih gradskih četvrti u Stochkolmu ili Kataru.
– Nažalost, u našem se društvu često više pozornosti posvećuje vanjskim učincima, pa je zanimljivija vijest da je netko postavio dvije pametne svjetiljke nego da su mnoge zajednice već obavile velike organizacijske i tehnološke pripreme koje će omogućiti uvođenje novih tehnologija pametnih gradova u mnogo većem opsegu. Pri tome uvijek valja naglašavati važnost transparentnosti i dostupnosti tehnoloških platformi te podataka koji se prikupljaju u kontekstu pametnoga grada, odnosno važnost oslobađanja svih potencijala za razvoj malih i srednjih poduzetnika na posve novim temeljima. U tom kontekstu posebno ističem grad Rijeku čije će otvaranje pristupa podacima uporabom Ericssonove IoT platforme sigurno donijeti nove poduzetničke ideje i zanimljive projekte – ističe Medved.

Prostor za napredak U opamećivanju hrvatskih lokalnih zajednica sudjeluje i Hrvatski Telekom koji planira provesti još mnogo projekata.
– Zahvaljujući preciznim mjerenjima mnogih pokazatelja moći ćemo dati odgovore o konkretnoj koristi za lokalnu zajednicu, proračunskoj uštedi, štednji energije i očuvanju okoliša, iako je već sada sasvim jasno da su takvi projekti nužni za održiv napredak lokalnih i regionalnih sredina. Brzina uvođenja tih rješenja u budućnosti bit će pokazatelj napretka cijelog društva – objašnjava Igor Cerinski, odgovoran za vođenje projekata Smart City i EU Funding u HT-u. Kaže kako su građani odlično prihvatili pametna rješenja u sustavu automatske evidencije naplate komunalnog otpada i umreženih punionica za električna vozila.
– Očekujemo velik interes za parkirna rješenja, a tople su i pozitivne reakcije u sredinama u kojima smo proveli projekte koji ujedinjuju punu kontrolu korisnika nad rasvjetom, e-mobilnosti s alarmiranjem nepravilnosti u prometnom kretanju i mirovanju, sve uz pristup internetu, s punim nadzorom nad sigurnošću, promatranim potrošačima i kvalitetom zraka. U tome će se vidjeti ukupan rezultat primjene naših rješenja i cjelovita korist za lokalnu zajednicu u budućnosti. Trenutačno jedini u Hrvatskoj sa svojim strateškim i lokalnim partnerima nudimo sveobuhvatna rješenja za pametni grad, od razine temeljne infrastrukture do konkretnih aplikacija – kaže Cerinski.
Ističe kako planiraju razvijati i uvoditi nove ideje i rješenja, pogotovo u sredinama koje tek kreću u pametnom smjeru.
– Velik je interes za već dokazane projekte koje smo usavršili u partnerskoj suradnji s krajnjim korisnicima kojima su namijenjene. Uvijek pratimo primjere dobre prakse iz Europe i svijeta gdje se mogu pronaći različiti smjerovi razvoja ICT rješenja, no moram naglasiti da su i hrvatska inovativnost i rješenja globalno prepoznati. Naš je cilj prirodne ljepote naših gradova i regija oplemeniti atraktivnim i korisnim ICT rješenjima, od kojih bih izdvojio rješenja pametne senzorike u gradskim uslugama te ‘big data’ analize turizma i prometa. Zašto ne bi svaki otok bio na tehnološkoj razini Krka, svaki grad okrenut modernizaciji kao Dubrovnik ili Velika Gorica,  odnosno svaka županija otvorena za pametna rješenja kao Zagrebačka ili Splitsko-dalmatinska? Još je mnogo prostora za napredak, stoga su nam planovi koncentrirani uglavnom unutar granica – zaključuje Cerinski.

Potencijal otvorenih podataka Grad Zagreb također je jedan od onih koji rade na opamećivanju, odnosno pružanju usluga građanima kojima se pokušavaju zadovoljiti i dosegnuti standardi današnjega modernog i tehnološki sve naprednijeg vremena. Tako građani metropole imaju besplatnu bežičnu mrežu (Wi-Fi) na više od dvadeset lokacija na kojima Grad Zagreb ima vlastitu infrastrukturu. To su mjesta okupljanja građana, posjetitelja i turista (željeznički i autobusni kolodvor, trgovi, mjesta na kojima su turističke i kulturne znamenitosti i sl.). Cilj je svjetlovodnu mrežu proširiti na cijeli grad, a nadogradnja na svjetlovodnu mrežu bežična je mreža. Do sada je, poručuju iz Grada, na gradnju bežične mreže i proširenje svjetlovodne infrastrukture utrošeno gotovo dva milijuna kuna. Tu je i Moj Zagreb, platforma za prijavu komunalnih nepravilnosti, kao i portal otvorenih podataka.
– Portal otvorenih podataka dostupan je na adresi Data.zagreb.hr, pokrenuli smo ga prošle godine. Primjeri i iskustva velikih gradova pokazuju nam koliko je veliki potencijal otvorenih podataka. U ovom trenutku uz pomoć i suradnju svih gradskih ureda intenzivno radimo na formiranju i objavljivanju skupa podataka bez kojih portal nema vrijednost. Cilj je sve podatke Grada Zagreba učiniti dostupnima javnosti online na portalu otvorenih podataka – poručuju iz Stručne službe gradonačelnika, Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj i Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.  U suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu napravljen je i pilot-projekt ‘Osjeti ZG zrak’. Riječ je o sustavu za praćenje kvalitete zraka u Zagrebu.

Strateško planiranje
U Zagrebu i Zadru proveden je i projekt ‘i-SCOPE’. – Ciljevi projekta ‘i-SCOPE’ jesu olakšati odlučivanje u urbanom planiranju, upravljanju gradom, zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti, promicati uključivanje raznih korisničkih skupina, npr. starijih građana i građana smanjenih mogućnosti kretanja, i uključivanje građana u prikupljanje informacija. U sklopu projekta razvijene su tri vrste usluga: poboljšavanje mobilnosti starijih građana i građana smanjene sposobnosti kretanja u sklopu usluge osobnog usmjeravanja rute kretanja, optimizacija energetske potrošnje u sklopu usluge točne procjene solarnog potencijala energije u zgradama, praćenje buke mapiranjem u stvarnome vremenu uključivanjem građana koji preuzimaju ulogu senzora mjereći razinu buke aplikacijom na svom mobilnom telefonu – objašnjavaju u Gradu Zagrebu.
Radom, suradnjom i komunikacijom Zagreb se pokušava što više približiti uzornim primjerima pametnih gradova na razini Europske unije kao što su Beč, Pariz, Stockholm, Kopenhagen i London te na svjetskoj razini New Yorku, Torontu, Tokiju i Hong Kongu.
– U strategijskom je planiranju u tijeku izrada nove razvojne strategije Grada Zagreba, ‘Zagrebplan 2020+’, u kojoj će u sadržaj pojedinih mjera biti ugrađene aktivnosti koje pridonose razvoju koncepta pametnoga grada. Također će se u dokumentu formulirati posebna mjera koja će ujedinjavati pametne aktivnosti i projekte, ponajprije uspostavom okvira za izradu i donošenje strateškog dokumenta razvoja Grada Zagreba u pametni grad. S obzirom na to da je ta tema prepoznata kao jedna od ključnih u sljedećemu planskom razdoblju, očekuje se intenziviranje aktivnosti povezanih s uspostavom strateškog okvira, ali i uvođenjem pametnih rješenja – zaključuju u zagrebačkome Gradskom uredu.

Komentari

Komentirajte