Korona i biznis
04. srpanj 2016.

Pet mjera koje bi Hrvatska trebala poduzeti kako bi ojačala konkurentnost i potakla gospodarstvo

lider.media
lider.media

Članstvo u EU Hrvatskoj je donijelo brojne koristi, no samo po sebi nije riješilo nagomilane ekonomske probleme, već je za tako nešto potreban veći i zdušniji angažman nacionalnih vlasti. Zaključak je to koji proizlazi iz nove analize Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), u kojoj se, među ostalim, daje i cost-benefit analiza naše zemlje. Njihove preporuke govore o pet mjera koje bi Hrvatska trebala poduzeti kako bi ojačala konkurentnost i potakla gospodarstvo.

Analiza obrađuje izglede jačanja konkurentnosti regije u cjelini, pa tako i Hrvatske. U dijelu koji se bavi Hrvatskom stručnjaci WIIW-a, među ostalim, ocjenjuju da hrvatsku političku scenu karakterizira “paralizirajuća podjela” na dva politička bloka - jedan predvođen HDZ-om, a drugi SDP-om. Među njima, zaključuju, u ekonomskoj politici nema većih razlika, a glavna kost razdora između, uvjetno rečeno, “crvenih” i “crnih” u hrvatskoj politici i dalje je odnos prema Drugom svjetskom ratu i poraću, prenosi Jutarnji list.

- Hrvatska je jedna od najmanje prosperitetnih zemalja u Europi - ističe se u analizi WIIW-a, uz napomenu kako je hrvatski BDP po stanovniku, iskazan u paritetu kupovne moći, koji nivelira razlike u cijenama među zemljama, a po kojem je Hrvatska na samom dnu EU, naprednija jedino od Rumunjske i Bugarske, tek na otprilike polovici onoga u Njemačkoj.

Njihove preporuke govore o pet mjera koje bi Hrvatska trebala poduzeti kako bi ojačala konkurentnost i potakla gospodarstvo. Riječ je o politici plaća, koja bi se temeljila na socijalnom dijalogu, zatim o obrazovnoj reformi, kojom bi se posebno potaklo doškolovanje, pa o boljem korištenju sredstava iz fondova EU i o smanjenju ‘loših kredita’, što bi se, po njima, moglo postići i osnivanjem ‘bad banke’, o čemu se u Hrvatskoj već govorilo. Konačno, smatraju u WIIW-u, vlasti u Zagrebu trebale bi nastaviti s internom devalvacijom, koja zamjenjuje politički nepopularnu i u hrvatskim vjetima opasnu devalvaciju valute.

Dio spomenutih mjera, kao što  je interna devalvacija, već se i prodovodi.  U toj je mjeri, poručuje Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo-banke, Hrvatsla već i polučila određene rezultate.

- Interna devalvacija koja se dosad provodila dala je određene rezultate, cijenu rada smo donekle prilagodili drugim zemljama srednje i istočne Europe - napominje Stojić.

Dodaje i kako u Hrvatskoj ima dosta prostora za prebacivanje tereta oporezivanja s rada na potrošnju i imovinu, posebno kroz trošarine i porez na imovinu.