Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je ocijenio da je 2017. bila zasigurno jedna od najizazovnijih godina od hrvatske neovisnosti, s najviše nepredviđenih događaja, te je najavio nastavak provođenja strukturnih reformi jer je smanjenje makroekonomskih neravnoteža ključ uspjeha za daljnji kontinuirani rast gospodarstva.
Na gospodarskom skupu u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, premijer Plenković je ocijenio da je 2017. zasigurno jedna od najizazovnijih godina nakon hrvatske neovisnosti, koja je imala najviše nepredviđenih događaja na dnevnom redu, bilo da je riječ o političkom, društvenom, gospodarskom ili međunarodnom planu.
- Vlada je u tom kontekstu imala jedan kontinuirani, stalni cilj, a to je provoditi program, načela za koja smo se zalagali u izbornoj kampanji, pretočen i u program rada Vlade i u nacionalni program reformi i poduzetnici su u tome kontekstu bili visoko na rangu naših aktivnosti i na rangu naših prioriteta, izjavio je Plenković.
>>>Žalac pozvala naciju na kreiranje sveobuhvatne strategije razvoja RH do 2030.
Podsjetio je da je provedena porezna reforma, koja je rasteretila poduzetnike i dovela do njihovih boljih prihoda, a rasterećenjem građana povećana je njihova potrošnja, a sve to u konačnici vidi se u hrvatskom gospodarskom rastu.
- Jasno je da su procjene ne samo naše, nego DZS-a, međunarodnih institucija takve da će gospodarski rast sigurno biti preko tri posto u ovoj godini, što nas ohrabruje u pogledu rezultata, ocijenio je Plenković.
Podsjetio je i na rezultate fiskalne konsolidacije, pri čemu je istaknuo da proračun već drugu godinu zaredom bilježi primarni suficit, i to na najvišoj razini među članicama EU-a.
Pojasnio je da to znači da se država ne zadužuje za plaćanje kamata nego ih podmiruje iz vlastitog prihoda, zbog čega se smanjuje udio javnog duga u BDP-u već drugu godinu zaredom i to dvostruko brže nego u brojnim drugim članicama EU.
Demografski oporavak
Kazao je da Vlada želi i dalje jačati fiskalnu situaciju, smanjivati javni dug, pa bi tako već u idućoj godini javni dug trebao pasti ispod 80 posto BDP-a, a 2020. i u idućim godinama Hrvatska polako ide prema postotku koji je ključan za kriterije iz Maastrichta, te bi tako ispunila uvjete u postupku pripreme za uvođenje eura.
Kazao je i da su u proračunu za iduću godinu sadržane i mjere usmjerene oporavku demografske situacije u društvu.
- Ključno za uspjeh našega zajedničkog šireg društvenog djelovanja je nastavak strukturnih reformi, istaknuo je Plenković, kazavši da su one sadržane u Nacionalnom programu reformi.
>>>Premijersko ribanje Plenković ne može biti kancelar bez vladanja HDZ-om
- Vlada je imala prošlog tjedna jednu internu sjednicu, na kojoj smo vrlo temeljito prošli sve aktivnosti ne samo usmjerene na bolju apsorpciju EU fondova, nego i na provođenje strukturnih reformi i u zdravstvu, i u mirovinskom sustavu, pravosuđu, javnoj upravi, u obrazovanju. Mislim da s angažiranom provedbom Nacionalnog programa reformi, koji se prati u okviru Europskog semestra, gdje postoje posebne preporuke EK za svaku zemlju, moramo ići ka smanjenju makroekonomskih neravnoteža, rekao je Plenković.
Naveo je da je smanjenje tih neravnoteža ključ uspjeha za daljnji kontinuirani rast gospodarstva. Osvrnuvši se, između ostaloga, na donošenje zakona o izvanrednoj upravi u Agrokoru, Plenković je kazao kako smatra da se na taj način spriječile sve moguće negativne posljedice za hrvatskog gospodarstvo, brojne dobavljače, poduzetnike, mala poljoprivredna gospodarstva, jedan potres koji bi ekonomiju učinio fragilnijom i slabijom nego što je to ona danas kada su spriječeni svi ti procesi, sačuvana radna mjesta i osigurana uspješna turistička sezona.
- Time smo spriječili ono što većina promatrača u biti niti ne percipira. Kad se nešto ni ne dogodi, onda je naša optika na takve procese bitno drukčija, gotovo u nekim segmentima i lakonska. I stoga želim podsjetiti da je to bio jedan od važnih događaja, koji, po meni, treba imati pravi učinak preobrazbe oko načina poslovanja u Hrvatskoj, oko plaćanja, smanjivanja ovnisnosti i na određeni način ozdravljenje načina funkcioniranja hrvatskog gospodarstva, istaknuo je Plenković.
Najavljene izmjene zakona o minimalnoj plaći
Što se tiče daljnjeg rada Vlade, rekao je kako je dogovoren paket mjera koji bi povećao minimalnu plaću, uz kompenzacijske mjere prema poslodavcima.
- Na taj način pokazujemo da smo senzibilizirani za određene industrije, osobito tekstilnu, drvu i metaluršku, rekao je Plenković.
Dodao je i kako će biti promijenjen Zakon o minimalnoj plaći tako da se prekovremeni rad ne računa u tu plaću, nego povrh, što bi bio zakonski mehanizam koji bi spriječio zloporabu toga instituta. U pogledu, kako je rekao, vrlo jasnog trenda nedostatka radne snage u pojedinim sektorima, najavio je povećanje kvota za uvoz radnika u 2018. godini.
>>>Plenković o ‘božićnom daru građanima’: Razmotrit ćemo povećanje minimalnih plaća
Uz postojećih 9.000 dozvola najavio je dodatne 22.000, pa bi na godinu ukupno bila 31.000. Time bi se po njegovim riječima posebno pomoglo građevinarstvu, ugostiteljstvu, turizmu i brodogradnji.
Najavio je i dodatne mjere za one koji zapošljavaju jako puno zaposlenika u sezoni, pa tako, kako je rekao, neće biti poreza na troškove smještaja i prehrane. To bi, po njegovim riječima, poduzetnicima trebalo smanjiti troškove i omogućiti zapošljavaju više ljudi, a radnicima povećati prihode.
- Vlada će nastaviti s reformama i čvrsto se držati smjera koji je zacrtala prošle godine - voditi računa o pametnoj fiskalnoj konsolidaciji, ispunjavanju kriterija u srednjem roku za preuzimanje eura i ići za tim da hrvatsko gospodarstvo nastavi rasti ovim tempom, a po mogućnosti, s ovakvim mjerama koje će olakšati poslovanje, da poslovni rezultati budu vidljiviji, a uzlet što rašireniji, rekao je Plenković.