Tvrtke Prirodni plin, Plinacro i Podzemno skladište plina, odnosno opskrba, transport i skladište spremni su za ogrjevnu sezonu 2012./2013., istakli su to predstavnici tih tvrtki na svečanoj sjednici Skupštine Hrvatske stručne udruge za plin i 10
Danu plina gdje je predstavljeno aktualno stanje plinskog gospodarstva, već poznati planirani projekti i investicije u tom sektoru kao što je primjerice gradnja skladišta plina u Grubišnom polju ili potencijal LNG-a te Trans-jadranskog plinovoda (TAP) koji bi bitno mogli utjecati na otvorenost, fleksibilnost i likvidnost plinskog tržišta te donijeti velike benefite Hrvatskoj.
- Energetika se neće još dugo bazirati na obnovljivim izvorima energije, iako su to velike želje. Plin će do 2035. postati drugi energent po ukupnoj potrošnji u svijetu - naglasio je i Miljenko Šunić, predsjednik HSUP-a, dodavši da iz konvencionalnih ležišta ima dovoljno plina za narednih 70 godina, a iz nekonvencionalnih za gotovo 300 godina. Osvrnuo se i na trogodišnje istraživanje na kojem je radilo 900 znanstvenika, stručnjaka, i gospodarstvenika iz cijelog svijeta. Rezultat tog istraživanja jest da dolazi zlatno doba plina te da će se održiv razvoj energetike temeljiti na zajedničkom korištenju plina i obnovljivih izvora energije.Velike su mogućnosti, napomenuo je, razvoja energetskog sustava u Hrvatskoj s većinskom vlastitom miks opskrbom zbog vlastitog hidropotencijala, korištenje obnovljivih izvora, znatne vlastite proizvodnje plina te povećane proizvodnje na novoistraženim područjima i daljnjem razvoju istraživanja.Pri nabrajanju projekata kao što je gradnja LNG-a na Krku, Šunić se posebno zadržao na gradnji vrlo aktualne termoelektrane Plomin C na ugljen, ponovno naglasivši da se bez opravdanih argumenata bježi prema ugljenu.- Investicija u termoelektranu na ugljen je daleko veća, vrijeme izgradnje je duže, ugljen se mora uvesti, a i održavanje je skuplje. Nedvojbeno je da kada je plinski sustav toliko izgrađen, idemo kontra. Sada je šansa da se tog ugljena konačno riješimo - poručio je Šunić.I na kraju, što se budućnosti plinskog gospodarstva tiče, smatra da se svakom poslovnom čovjeku koji želi ulagati u taj segment mora omogućiti povrat kapitala u prihvatljivom roku. To je, istaknuo je, jedini način opstojnosti plinskog gospodarstva.