Nakon što je Plinacro za svoj projekt glavnog otpremnog plinovoda za LNG na pravcu Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica u srpnju ove godine dobio 2,25 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), fonda namijenjenog infrastrukturnim projektima transporta, telekomunikacija i energetike, priča je ovih dana dobila nastavak, odnosno formalnije obrise.
Naime, Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA), u ime Europske komisije, s jedne strane, i Plinacro, s druge strane, potpisali su Sporazum br. INEA/CEF/ENER/M2015/1027646 o bespovratnim sredstvima dobivenim od CEF-a.
Budući da je Plinacro ranije spomenuta bespovratna sredstva dobio za pokriće polovice troškova pripremnih aktivnosti projekta, Sporazumom je definirano kako će ona biti utrošena za studiju izvodljivosti i investicijski zahtjev, koji se sastoji od poslovnog plana (uključujući market test), studije isplativosti (CBA analize) i prekogranične raspodjele troškova (CBCA). Pored toga, sredstva će još biti utrošena na izradu glavnog i izvedbenog projekta za sve dionice plinovoda, od Zlobina do Slobodnice. Drugim riječima, iz CEF fonda bit će sufinancirana predinvesticijska faza projekta. Sporazumom je, također, definirano kako INEA dio sredstava doznačuje odmah po njegovu potpisivanju te je, slijedom toga, Plinacru uplaćeno 40 posto ukupno odobrenih sredstava. Ostatak iznosa bit će uplaćen po završetku pripremnih aktivnosti za koje su sredstva odobrena, a navedeno je planirano u prvoj polovici 2018. godine.
Vrijedi podsjetiti kako je projekt plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica sredinom studenog uvršten na drugu Listu projekata od zajedničkog interesa Europske unije (PCI), a već ranije je uvršten i na CESEC listu prioritetnih projekata kojima bi se trebala osigurati diversifikacija i sigurnost opskrbe prirodnim plinom zemalja članica EU iz Srednje i Jugoistočne Europe. Trebao bi biti dijelom plinskog koridora Baltik-Jadran, kojim bi se povezali poljski i hrvatski LNG terminali te je ključan za pouzdanost, ali i opstojnost opskrbe prirodnim plinom zemalja u širem okruženju. U točki Slobodnica vezao bi se na postojeću interkonekciju Hrvatska – Mađarska te na planirane interkonekcije sa Srbijom (Slobodnica – Sotin – Bačko Novo Selo) i Bosnom i Hrercegovinom (Slobodnica-Brod-Zenica). Bez ovog plinovoda, bilo bi nemoguće transportirati plin s LNG terminala u navedene države, a preko Mađarske i dalje za Slovačku i Ukrajinu, te preko Srbije za Rumunjsku i Bugarsku. Ukupna vrijednost investicije je oko 370 milijuna eura. Kad je riječ o kapacitetima, ukupni kapacitet plinovoda iznosi 10 milijardi m3/godišnje, a dovršetak prve faze (kapacitet 4,6 milijardi m3/godišnje) planiran je 2019. godine.