Korona i biznis
29. prosinac 2015.

Plitvice žedne unatoč obilju vode

[gallery columns="5" ids="203646,203647,203648"]

Odabirom konzorcija na čelu s biogradskom tvrtkom Via factum započela je faza izrade opsežne studijsko-projektne dokumentacije za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda šireg područja od Korenice preko Nacionalnog parka Plitvičkih jezera do općine Rakovica

No, još se ne nazire konkretno rješenje kvalitetne i legalne vodoopskrbe tog turizmu izrazito orijentiranog područja.

- Na prvi pogled čini se nevjerojatno, ali problem vodoopskrbnog projekta vezanog za Plitvička jezera i šire područje aglomeracije uključujući općine Rakovice i Korenice jest nedostatak legalne vode za piće, kaže Vedran Deletis iz Hrvatskih voda, voditelj projektnog tima.

Problem je i u tome što Nacionalni Park Plitvička jezera desetljećima zahvaćao i distribuirao pitku vodu iz jezera Kozjak, a što nije djelatnost te javne ustanove, niti ona za nju ima neophodnu koncesiju. Problem je to koji bi mogao dovesti u pitanje odobrenje sufinanciranja čitavog alomeracijskog projekta izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, pa se traže moguće varijante legalizacije i usput povećanje kapaciteta vodnog zahvata za to ljeti kronično žedno područje. Jedna od varijanti je predaja vlasništva i upravljanja infrastrukturom tog vodoopskrbnog sustava Vodovodu Korenica, iako njegov dosadašnji korisnik, rakovičko komunalno poduzeće Spelekom distribuira vodu krajnjim korisnicima u općini Rakovica, a NP besplatno vodom opskrbljuje i nekoliko naselja na svom području. Sukladno tome, može se reći da je onda i poslovanje Spelekoma u najmanju ruku upitno, ako mu je „input“, a to je voda iz Kozjaka, ne samo besplatna nego i k tome još dobavljena ilegalnom radnjom.

Kako ta djelatnost, uključujući upravljanje sustavom, njegovo održavanje i naplata mora biti u nadležnosti i odgovornosti ovlaštenog isporučitelja vodne usluge, NP PJ nije ni naplaćivao isporučenu vodu Spelekomu ni svojim direktnim korisnicima, čekajući desetljećima kao i svi dionici da će netko jednom konačno riješiti situaciju i iznjedriti legalno rješenje, a kojeg ni do danas nema.

Za Franju Franjkovića, načelnika Općine Rakovica, legalnost poslovanja Spelekoma neupitna je bez obzira na porijeklo takve vode koju prodaju i naplaćuju puku, jer, kaže Franjković "oni se pozivaju na Konvenciju o ljudskim pravima u skladu s kojom imaju pravo i obvezu osigurati pučanstvu opskrbu pitkom vodom koja je jedan od osnovnih preduvjeta ljudske egzistencije, pa makar i iz jezera NP-a, ako nema alternativnog i prihvatljivog rješenja".

- Osim toga, mi već 40 godina koristimo tu vodu i koristit ćemo je i dalje, jer pitanje je što će i hoće li uopće biti nešto od ideje gradnje regionalnog vodovoda Lička Jasenica- Rakovica. Mi na to ne možemo čekati, kaže i dodaje: - Nas ne zanimaju više ni strategije ni koncepcije, spremni smo surađivati s projektnih timom jer naša situacija je na rubu izdržljivosti i panike. Dolaze nam ulagači u turizam, to je jedina šansa za zapošljavanje našeg siromašnog puka, a kako to izvesti bez kvalitetnog rješenja vodoopskrbe. Kažu da bi ilegalni vodozahvat mogao ugroziti pomoć iz EU fonda? Ma briga nas za to! Neka to onda država riješi iz svojih izvora, dosta smo pola stoljeća čekali, a UNESCO sigurno neće dugo trpjeti takvo stanje u NP PJ, kazao je Franjković.

Naime, davno planirani projekt izgradnje regionalnog vodovoda od vodocrpilišta u Ličkoj Jasenici sve do Rakovice, trebao je zamijeniti ilegalno crpljenje vode iz Kozjaka, ali ne samo da bi njegova izgradnja bila skupa, već bi njegov rad i održavanje toliko opteretili cijenu vode da bi ona za krajnje korisnike bila neprihvatljivo skupa. U izradu početnih studija za tu, po svemu sudeći napuštenu avanturu, Hrvatske vode prije nekoliko godina utrošile su gotovo milijun eura iz sredstava CARDS fonda, čemu treba dodati i 1,5 milijuna kuna Karlovačke županaije, a austrijski potencijalni izvođači i dobavljači opreme već su trljali ruke dok čak okvirne kalkulacije nisu prizemljile fantaziji sklone dionike. Tako niti je određen nositelj tog projekta, jer slunjski Komunalac za to nije imao kapacitete, kao što nitko od dionika nije mogao reći koliko bi krajnjeg korisnika koštao kubni metar vode iz tog vodovoda, odnosno tko bi si vodu mogao priuštiti s obzirom na dužinu i težinu trase gotovo bez usputnih korisnika.

Čak je i glavni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić prije tri godine stavio u zapećak taj projekt, kazavši da će se istraživanja fokusirati u nalaženja dodatnih izvora na području Rakovice i Korenice, čiji bi troškovi kasnijeg pogona bili ipak prihvatljivi za krajnje korisnike. U tom smislu bilo je od strane Hrvatskih voda bušenja na više lokacija na području Rakovice i Korenice, ali relevantni podaci o njihovim potencijalima i kapacitetima za sad još nisu dostupni javnosti. Napravljena su bušenja na području Korenice i na području NP-a, pa bi se u slučaju eksploatacije tih izvora opet vratili u situaciju kao da tu vodu crpimo iz jezera Kozjak. Druga stvar je i skupoća samog tog projekta i funkcioniranje i toga sustava, sve da se on i izgradi.

Pitanje je, kaže Natalija Božičević, ravnateljica NP Plitvička jezera, kakva će nam rješenja vodoopskrbe i iz kojih izvora ponuditi nositelji ovog projekta.

- Ako ostane na ovom zahvatu pitke vode iz jezera Kozjak, koje je u sklopu Nacionalnog parka, bojim se da to neće proći proceduru kod aplikacije i odobrenja za sredstva EU fondova. Točno je kad kažu da bismo mi htjeli predati naše postrojenje i čitavu djelatnost vodoopskrbe, samo problem je u tome što to izgleda nitko ne želi preuzeti u ovakvim uvjetima ilegalnog zahvata vode. Taj zahvat vode ostat će ilegalan bez obzira na to tko njime upravlja. I najgore je mi je kad kažu da NP koči razvoj! Ne koči NP razvoj, nego bi se na državnoj razini trebalo postaviti stvari tako da se zna čija bi briga trebala biti vodoopskrba. Zakon o vodama je tu jasan, i nikome se ne da plaćati kazne inspekciji, kao što ih sad mi već redovito godinama plaćamo. Istovremeno, mi imamo samo troškove od toga postrojenja vodozahvata, na tome je angažirano naših pet-šest zaposlenika, pumpe troše energiju, treba ih i održavati, uz to i kloriramo vodu i bez ikakve je naplate takvu isporučujemo komunalnom poduzeću Spelekom iz Rakovice, koje je dalje distribuira i to naplaćuje od svojih krajnjih korisnika. No, čak ni ti troškovi nisu nepremostivi problem, kao što je to ilegalno poslovanje bez koncesija, kaže ravnateljica Natalija Božičević.

Ipak, Deletis kaže da projekt Ličke Jasenice nije definitivno otpisan, te da će se upravo zbog kompleksnosti situacije i ta varijanta još jednom temeljito analizirati u sklopu aglomeracijskog projekta koji je u tijeku.

- Sve je to rješivo, ali uz strašno puno angažmana, ne samo konzultanata i projektanata, nego i na nacionalnoj razini. Radi se i o Nacionalnom parku, pa bi logično bilo da se jače angažiraju i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Ministarstvo poljoprivrede, pa i sam NP, te svi činioci koji na bilo koji način mogu pomoći u stvaranju dugoročno održivog, a neophodnog projekta, smatra Deletis.