Novi Eurostatovi podaci pokazuju zabrinjavajuće podatke o socijalnoj neprohodnosti u Hrvatskoj. Prema njima samo sedam posto djece niskoobrazovanih roditelja uspijeva završiti fakultet. U EU-u prosjek je 18 posto, a u nekim državama kao što su Irska, Finska i Velika Britanija taj udio prelazi 30 posto.
Indeks vjerojatnosti da će dijete niskoobrazovanih roditelja također biti niskoobrazovano u Hrvatskoj je najveći u Europi – iznosi 55, što je gotovo četiri puta više od europskog prosjeka koji je 14,7 te čak 10 puta više od skandinavskog, prenosi Tportal.
Osim toga, razdioba visokoobrazovanih po regijama izuzetno je neujednačena – u nekim dijelovima Hrvatske gotovo da ih nema, dok su u drugima, osobito u Zagrebu, njihove koncentracije dvostruko veće od prosjeka.
Najnovije mape Instituta sinergije znanosti i društva o rasprostranjenosti stanovnika s određenim stupnjevima obrazovanja u hrvatskim regijama pokazuju da jedino u slučaju građana sa srednjom školom postoji relativno jednolika distribucija, što je i očekivano jer najveći dio građana ima upravo ovaj stupanj obrazovanja.
Najobrazovanije regije su Istra, Primorje i Grad Zagreb, koje se od ostalih razlikuju po manjem broju niže obrazovanih starijih od 19 godina, kao i po znatno višim udjelima visokoobrazovanih. S druge strane u mnogim hrvatskih krajevima visokoobrazovani uopće ne obitavaju, pri čemu se ističu neki dijelovi Ličko-senjske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.
Najveća razlika u postignutom stupnju obrazovanja vidi se u distribuciji osoba s doktoratom, koje mahom žive u Gradu Zagrebu, Istri i Primorju te priobalnom dijelu.