Ulazak Hrvatske u EU poljoprivredi donosi promjene u financiranju potpora i izravnim plaćanjima te daje mogućnost korištenja sredstava iz fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj, a znači i ukidanje svih dosadašnjih carinskih ograničenja u uvozu i izvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, dok Hrvatska zadržava ograničenje u kupovini poljoprivrednog zemljišta.
Tako sedam godina nakon ulaska u EU stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište, uz mogućnost produženja roka na još tri godine, navode iz Ministarstva poljoprivrede u objašnjenjima promjena koje će nastupiti ulaskom Hrvatske u EU.
Ulazak Hrvatske u EU znači i ukidanje preostale carine u trgovini između EU i Hrvatske, tako da će Hrvatska bez tih ograničenja moći izvoziti poljoprivredne i prehrambene proizvode na tržište EU od pola milijarde potrošača, a istodobno svoje tržište otvara uvozu iz EU.
Hrvatska na to veliko tržište ulazi s jednim novim proizvodom - pekmezom. Naime, Hrvatskoj je dozvoljeno da na zajedničkom tržištu EU prodaje proizvod pod nazivom ‘pekmez‘ iako on nije predviđen nadležnim zakonodavstvom EU. Tako pekmez iz Hrvatske postaje novost na tržištu EU, ističu i iz resornog Ministarstva.
Hrvatska na EU tržište ulazi sa za sada samo 12 zaštićenih proizvoda na nacionalnoj razini, poput poljičkog soparnika, krčkog i drniškog pršuta, ili varaždinskog zelja. Nakon ulaska u EU, u roku od godinu dana, Hrvatska će moći registrirati i zaštititi proizvode na razini EU, obrazloženje je Ministarstva uz oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Na listu tradicionalnih izraza EU bit će uključene oznake za vina Opolo i Plavac te Samoborski bermet kao i oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića - Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica i zadarski maraksino.
Iz Ministarstva napominju i kako će, prema hrvatskim i europskim propisima, i dalje biti moguća proizvodnja alkoholnih pića za osobne potrebe (poput pečenja rakije). Međutim, prodaja alkoholnih proizvoda podrazumijeva poštivanje kakvoće i deklaraciju. Isto tako, brojni neregistrirani prodavači rakije na tržnicama i uz ceste, morat će se prilagoditi u prvom redu hrvatskim propisima, a time i propisima EU-a.
Također podsjećaju i kako ulaskom u EU neće biti moguće saditi nove vinograde, no smjet će se obnavljati postojeći. Naime, režim zabrane sadnje vinograda za sve članice EU na snazi je do kraja 2015. godine.
Hrvatska i ulaskom u EU zadržava proizvodnju tradicionalnih proizvoda kao što su sir i vrhnje te običaj kolinja, ali se za prodaju traži poštivanje propisa i higijenskih uvjeta.
Tako će se u proizvodnji i prodaji tradicionalnih proizvoda kao što su sir i vrhnje morati poštovati higijenski uvjeti.
Hrvatski građani i nadalje će moći prakticirati i običaj kolinja i proizvoditi sve što iz njega proizlazi (domaće kobasice, kulen, šunka, špek, pršut, čvarci). Međutim, meso koje će biti namijenjeno tržištu (tržnice, mesnice, prodavaonice), morat će dolaziti iz klaonica i objekata za preradu mesa koji će raditi u skladu s propisima EU-a u pogledu higijene i humanog klanja životinja, objašnjavaju iz Ministarstva i podsjećaju kako propisi EU-a koji se tiču klanja životinja ne dopuštaju nepotrebno mučenje životinja, pa će se praksa omamljivanja morati primjenjivati i u Hrvatskoj.
Kako ulaskom u EU Hrvatska postaje dijelom jedinstvenog unutrašnjeg tržišta, na unutarnjim granicama između država članica (s Mađarskom i Slovenijom) ukidaju se veterinarski pregledi, a pojačavaju se veterinarske kontrole u mjestu utovara i mjestu odredišta pošiljke.
Hranu životinjskog podrijetla na tržište EU više neće morati pratiti veterinarski certifikat (osim u nekim slučajevima, kao npr. živa riba i živi školjkaši), već samo za izvoz u treće zemlje. Naime, u EU uvode se i nova pravila u uvozu živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla iz trećih zemalja te više neće biti moguć uvoz iz zemalja i objekata koji nisu odobreni za uvoz u EU.
U slučaju komercijalnog kretanja životinja (trgovine) potrebno je da ih prate propisani veterinarski certifikati i drugi veterinarski dokumenti.
Hrvatski će građani moći slobodno kupovati hranu životinjskog podrijetla kao gotove proizvode u drugim državama članicama EU. Isto tako moći će i otpremati hranu životinjskog podrijetla proizvedenu u Hrvatskoj u druge države članice ukoliko je ona proizvedena u skladu s EU zakonodavstvom.
Također, budući da se ukidaju granične kontrole bilja na granicama s Mađarskom i Slovenijom, hrvatski građani moći će slobodno, za vlastite potrebe, unositi bilje podrijetlom iz država članica EU-a (sjeme, sobno bilje, bilje za vrtove i okućnice i sl.), kao i naručivati bilje putem Interneta, ali pod uvjetom da ono potječe iz EU.
Pojednostavljena je i procedura za putovanje s kućnim ljubimcima - psima, mačkama i pitomim vreticama, odnosno tvorovima.
Tako će se unos u EU iz trećih zemalja do 5 tih kućnih ljubimaca u nekomercijalne svrhe, odnosno u pratnji vlasnika odvijati pod nadzorom djelatnika Carine i bit će moguć na svim graničnim prijelazima na kojima se nalaze carinski službenici, a te ljubimce treba pratiti EU putovnica koju izdaje ovlašteni veterinar u Hrvatskoj.
U slučaju pak unosa više od 5 kućnih ljubimaca potrebno je da životinje prati veterinarski certifikat i to će biti moguće obaviti samo na graničnim prijelazima na kojima se nalazi i granična veterinarska inspekcija.
Zahtjevi za kretanje ostalih kućnih ljubimaca nisu usklađeni u svim državama članicama, pa građani prije odlaska u tu državu trebaju provjeriti uvjete koje ta zemlja propisuje za pojedine vrste.
I dok će trgovinski odnosi sa zemljama EU od 1. srpnja biti puno jednostavniji, usporedo će se promijeniti trgovinski odnosi Hrvatske s drugim zemljama, budući da će prestati vrijediti trgovinski ugovori i ugovori o slobodnoj trgovini koje je Hrvatska sklopila. Najveći učinak pritom će imati povlačenje Hrvatske iz CEFTA sporazuma, s obzirom da je tržište zemalja CEFTA-e trenutno najvažnije izvozno tržište za hrvatske poljoprivredne i prehrambene proizvode.
Također, kako danom pristupanja međunarodna granica Hrvatske jednim svojim dijelom postaje vanjska granica EU - prema BiH, Crnoj Gori i Srbiji - na vanjskim granicama biti će 7 graničnih inspekcijskih postaja - 4 cestovne (Bajakovo, Stara Gradiška, Karasovići i Metković), jedna zrakoplovna (Pleso) te dvije pomorske (Rijeka i Ploče). Unos hrane bit će moguć na svim graničnim inspekcijskim postajama, dok će unos živih životinja biti moguć jedino na graničnim inspekcijskim postajama Bajakovo i Stara Gradiška, uključujući unos registriranih kopitara na graničnoj inspekcijskoj postaji Metković, napominju iz resornog Ministarstva.
Hrvatska će ulaskom u EU zadržati sadašnju razinu izravnih plaćanja u poljoprivredi od 373 milijuna eura, moći će koristiti sredstva za ruralni razvoj, imat će dodatne financijske omotnice za minirano zemljište i za sektor vina, osigurala je prijelazno razdoblje od tri godine za nacionalne potpore za neke sektore, a imat će pravo i korištenja nacionalne rezerve, odnosno dodatnih prava na plaćanje u nekim osjetljivim sektorima.
Financijska omotnica za izravna plaćanja u poljoprivredi Hrvatskoj je određena u visini 373 milijuna eura godišnje, a prijelazno razdoblje za financiranje iz EU proračuna je 10 godina, uz sufinanciranje iz nacionalnog proračuna do 100 posto od prve godine članstva.
To znači da će Hrvatska od prve godine članstva zadržati istu razinu izravnih plaćanja kao što isplaćuje danas.
Naime, u prvim godinama članstva udio Unije u izravnim plaćanjima hrvatskim poljoprivrednicima će se postupno povećavati, dok će se dio iz nacionalnog proračuna postupno smanjivati. U prvoj godini članstva udio EU će biti 25 posto, u drugoj 30 posto, trećoj 35 posto, četvrtoj 40 posto, a od pete nadalje će se povaćavati za 10 postotnih bodova kako bi u desetoj godini članstva dosegnuo 100 posto.
Uz to, Hrvatska ima i dodatnu omotnicu za minirano zemljište od 9,6 milijuna eura, a za minirane i minski sumnjive površine koje nakon razminiranja budu vraćene poljoprivrednoj namjeni.
I važan vinarski sektor u Hrvatskoj na raspolaganju će imati financijsku omotnicu u iznosu od 10,8 milijuna eura.
Hrvatska je osigurala i prijelazno razdoblje od tri godine od pristupanja EU za primjenu postojeće državne pomoći za šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače.
Osigurala je također mogućnost isplate izravnih plaćanja, odnosno utvrđivanja dodatnih prava na plaćanje utvrđivanja dodatnih prava na plaćanje u pojedinim osjetljivim sektorima, i to za proizvodnju mlijeka, tov goveda, ovce i koze i proizvodnju duhana.
Za sektore mlijeka i šećera Hrvatskoj su utvrđene proizvodne kvote - za sektor mlijeka proizvodna je kvota 765 milijuna kilograma, a utvrđen je referentni sadržaj mliječne masti od 4,07 posto, dok je u sektoru šećera utvrđena kvota za bijeli šećer od 192.877 tona godišnje i kvota za uvoz sirovog šećera za rafinaciju od 40.000 tona godišnje.
U okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) hrvatskim su poljoprivrednicima na raspolaganju dva velika fonda - Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF) i Europski fond za ruralni razvoj (EAFRD).
Fond EAGF jamči stabilan dohodak poljoprivrednicima, a minimalna površina koju poljoprivrednik mora koristiti da bi ostvario potporu je 1 hektar zemljišta.
Novac iz fonda EAFRD se dodjeljuje putem natječaja, projekt je potrebno financirati vlastitim sredstvima i tek po završetku investicije poljoprivrednik može zatražiti bespovratnu potporu koja iznosi od 50 posto naviše, a jednice loklane samouprave (do 10 tisuća stanovnika) čak 100 posto povrata uloženih sredstava.
Od 2014. ribarstvo će biti financirano kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, a ulaskom u EU hrvatski ribari će moći postići bolje cijene za svoj proizvod s obzirom da će se moći uključiti na to tržište bez sadašnjih posrednika, kao i zbog boljih uvjeta za dostavu s obzirom na ukidanje graničnih prijelaza i kontrola.