Rastu neto plaće za prosinac ponajprije su doprinijele izmjene u sustavu poreza na dohodak, ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) koji očekuju da će to dati blagi pozitivni doprinos kretanju osobne potrošnje, a time i ukupnim naporima usmjerenim na izlazak zemlje iz dugogodišnje krize.
Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić u komentaru rasta neto plaće za prosinac ističe kako su tom rastu ponajprije doprinijele izmjene odredbi poreza na dohodak koje se odnose na povećanje neoporezivog dijela plaće i promjene poreznih razreda.
"Očekujemo da će to dati blagi pozitivni doprinos kretanju osobne potrošnje tijekom godine, ali kako se ne očekuju bitni pomaci na tržištu rada u okolnostima gospodarske stagnacije, izostat će i mogućnost promjene tendencije u kretanju bruto plaća", kazao je Savić.
Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, prosječna je mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za prosinac prošle godine iznosila 5.716 kuna, što je 1,5 posto više nego za studeni i 2,9 posto više nego za prosinac 2013.
S obzirom na deflacijska kretanja realni je rast neto plaće bio još izraženiji, 2,4 posto na mjesečnoj i 3,4 posto na godišnjoj razini.
Istodobno je prosječna mjesečna bruto plaća iznosila 8.067 kuna i njen je rast bio niži u odnosu na neto plaću, nominalno 0,3 posto na mjesečnoj i 0,8 posto na godišnjoj razini.
Plaća za prosinac prošle godine isplaćena je u siječnju ove godine pa su se u tom slučaju primijenile izmjene odredbi poreza na dohodak kojima je, zbog povećanog neoporezivog dijela plaće i izmjene poreznih razreda, omogućen porast neto plaće za većinu zaposlenih.
Zbog toga je, kako ističu iz HGK, došlo do izraženijeg porasta neto plaće u odnosu na bruto plaću, a istodobno je i prosječan udio neto plaće u bruto plaći povećan na 70,9 posto (1,5 postotnih bodova više nego u prosincu 2013.).
Analitičari HGK napominju i kako je cijelu prošlu godinu obilježavao vrlo blagi trend rasta nominalnih plaća, pa je praktički riječ o njihovoj stagnaciji.
Naime, prosječna je mjesečna bruto plaća po zaposlenom u 2014. iznosila 7.954 kune, što je 15 kuna više nego u 2013., a istodobno je prosječna neto plaća iznosila 5.534 kune, što je 19 kuna više nego 2013.
Ipak, s obzirom da su prošle godine potrošačke cijene zabilježile pad i to za 0,2 posto, realne su plaće porasle za oko 0,5 posto.
Riječ je o prvom realnom rastu bruto plaća od 2008. godine, a neto plaća od 2009. godine. Unatoč tom blagom rastu u prošloj godini, realne su plaće još uvijek oko 5 posto niže u odnosu na razinu iz 2008., ističu iz HGK.
Napominju i kako se u odnosu na nama slične zemlje, Hrvatska s bruto plaćom od 1.052 eura i neto plaćom od 746 eura u prosincu prošle godine i nadalje nalazila pri samom vrhu.
Pritom navode kako je prosječna mjesečna bruto plaća viša od tisuću eura isplaćena u Sloveniji (1.569 eura), Hrvatskoj te po prvi put u Poljskoj (1.037 eura). Istodobno je bruto plaća u Mađarskoj iznosila 818 eura, u Crnoj Gori 734 eura, u Srbiji 566 eura, a u Bugarskoj 442 eura.
"Kako se u nas ove godine ne očekuju bitni pomaci na tržištu rada niti znatniji odmak od gospodarske stagnacije tako će izostati i mogućnost promjene tendencije u kretanju bruto plaća. Ipak, povoljnija kretanja očekuju se u slučaju razine i dinamike neto plaća s obzirom na promjene u oporezivanju dohotka koje su stupile na snagu početkom ove godine. Očekujemo da će to dati blagi pozitivni doprinos kretanju osobne potrošnje, a time i ukupnim naporima usmjerenim na izlazak zemlje iz dugogodišnje krize", zaključuju analitičari HGK.