12. lipanj 2012.

Porezna uprava počinje s probnim e-ovrhama

lider.media
lider.media

Porezna uprava u srpnju počinje s probnim e-ovrhama koje se uvode radi pravodobnog i ujednačenog postupanja prema dužnicima. Na ovaj se način isključuje diskrecijsko pravo pri pokretanju ovrha, koje će se sada pokretati automatski.

Najavila je to Dinka Salmić, načelnica Sektora za ovrhe u Poreznoj upravi na okruglom stolu ‘Vjerovnici i dužnici: Kako naplatiti potraživanja‘ održanom u organizaciji magazina Banka i tvrtke EOS Matrix. Rečeno je i kako će se dug blokirati po isteku mjesec dana, a primjena ovog sustava na području cijele zemlje počinje u rujnu.

Komentirajući inicijativu Vlade da poboljša naplatu u Hrvatskoj i problem nelikvidnosti riješi donošenjem zakona o financijskom poslovanju koji uskoro ide u saborsku proceduru, predsjednik Uprave Badela 1862 Srđan Oreb istaknuo je kako se Vlada morala uhvatiti u koštac s nelikvidnošću, te da je bilo potrebno uvesti red u naplatu poreza. Zakon je, kazao je, usmjeren protiv onih koji otvaraju firme, ostaju dužni i onda otvaraju nove firme, što je sve postalo vrlo razrađen ‘sport‘ u Hrvatskoj. Upozorio je i kako se taj zakon treba vrlo pažljivo provoditi jer ako s jedne strane Porezna uprava i banke budu povećavali presiju na gospodarstvo, a s druge je strane pad industrijske proizvodnje i potrošnje, cijeli će se sustav raspasti.

Nenad Mećava, direktor poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke, objasnio je kako banka ima sustav ranih upozorenja te da na vrijeme može prepoznati slabosti klijenta praćenjem transakcija na njegovu računu. Ukoliko počne kašnjenje u podmirivanju obveza, onda se ide na savjetovanja, odgode, reprograme, usklađivanje obveza klijenta s mogućnostima otplate.- Ukoliko dođe do nemogućnosti podmirenja obveza to znači da se klijent mora restrukturirati, promijeniti organizacijsku strukturu, srezati troškove ili promijeniti tržište - kazao je Mećava.

Dubravko-Ante Mlikotić, izvršni direktor Sektora upravljanja kreditnim rizicima RBA, iznio je podatke o lošim plasmanima za hrvatski bankarski sektor: krajem 2011. takvih je plasmana bilo 12,4 posto. Problematičnih plasmana poduzećima bilo je čak 20,1 posto, dok je kod stanovništva taj udio 8,6 posto. U RBA se oko 100 ljudi bavi poslovima naplate potraživanja samo od stanovništva koji nakon 15 dana kašnjenja podmirenja dospjelih obveza nazivaju dužnike, šalju im SMS poruke ili pisma da dođu u banku, a za ove poslove angažiraju se i vanjske agencije za naplatu potraživanja.

Barbara Cerinski, generalna direktorica EOS Matrixa, tvrtke specijalizirane za naplatu potraživanja, predstavila je profil prosječnog hrvatskog dužnika na temelju istraživanja na uzorku od 2000 građana. - To je 41-godišnji muškarac, Zagrepčanin, srednje stručne spreme i zaposlen koji je dužan na tekućem računu, po kreditnim karticama, za kredite i za telekomunikacijske usluge. On je spreman dugovanja platiti obročno i za to mjesečno izdvojiti 850 kuna - kaže Cerinski. Za usporedbu, u 2011. prosječan je dužnik bila žena iste dobi i stručne spreme, koja je bila spremna obročno platiti obveze i za to izdvojiti isti mjesečni iznos. Ona je prošle godine imala 3.431 kunu dospjelih potraživanja na tekućem računu, 7.890 kuna po kreditnim karticama, 4.959 kuna bila je dužna za razne kredite te 735 kuna za telekomunikacijske usluge.- Osim što se u godinu dana promijenio spol prosječnog dužnika, za 15,6 posto porasli su njegovi dugovi na tekućem računu, dugovi po kreditnim karticama smanjili su se za 2,6 posto, po kreditu za 1 posto, ali su se dugovi za telefonske račune povećali 12 posto - kazala je Cerinski.

Marijana Jurišić, operativna direktorica Sektora za financijske odnose s korisnicima HT-a, upozorila je da su i telekom operateri razvili sustav praćenja kreditne sposobnosti korisnika, no da su u lošijoj poziciji od banaka koje raspolažu s mnogo više podataka o klijentima i mogu ih međusobno razmjenjivati. U HT-u su zadovoljni efikasnošću naplate potraživanja, ali ne i time što ona traje oko 60 dana. Alen Ptičar, direktor sektora rizika u Erste Card Clubu, najavio je da tijekom 2012. i kartičari ulaze u HROK-ov sustav razmjene podataka o klijentima. Obveze prema kartičarima, koji posluju bez kolaterala, neklijenti podmiruju tek nakon obveza za stambene i auto kredite, zdravstvo, školovanje i slično, kazao je Ptičar. Darko Urukalović, predsjednik Udruženja leasing društava HGK i član Uprave S-Leasinga, navodi da je 19 posto leasing portfelja u kašnjenju s plaćanjem, a 15 posto portfelja u kašnjenju je više od 120 dana. Trgovačka društva čine 90 posto dužnika, a stanovništvo 8 posto. Praksa je da leasing društva raskidaju ugovore najčešće nakon neplaćanja tri uzastopna obroka. No, klijenti skrivaju objekte leasinga, prodaju ih ili daju pod račun. Problem je i što su sudovi neskloni izdavanju privremenih mjera, nema jedinstvene sudske prakse, a suci su nedovoljno educirani.