Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u četvrtak je donijelo odluku o pokretanju postupka protiv dvadesetak ministara, njihovih pomoćnika i drugih državnih dužnosnika koji su istovremeno s obavljanjem dužnosničke funkcije bili članovi Upravnog vijeća Agencije za ugljikovodike, Upravnog vijeća Agencije za investicije i konkurentnost, te Upravnog vijeća Savjetodavne službe.
Mediji javljaju kako je postupak pokrenut protiv ministara Branka Grčića, Gordana Marasa, Borisa Lalovca, Ivana Vrdoljaka, Anke Mrak-Taritaš, Orsata Miljenića, Berislava Šipuša i Darka Lorencina. Povjerenstvo je pokrenulo postupak i protiv njihovih pomoćnika i drugih državnih dužnosnika Roberta Pende, Joška Klisovića, Tomislava Radoša, Slavka Linića, Marka Krištofa, Hrvoja Dokoze, Hrvoja Marušića, Sabine Škrtić, Zlatka Grabara, Marije Štulac-Domac, Davorke Hajduković, Domagoja Križaja i Zorana Vasića.
Povjerenstvo je na sjednici uvidom u podatke iz sudskog registra Trgovačkog suda utvrdilo da je Agenciji za investicije i konkurentnost, Agenciji za ugljikovodike i Savjetodavnoj službi kao jedini osnivač upisana Hrvatska. Te agencije u vrijeme dok su dužnosnici bili u njima nisu proglašene pravnim subjektima od posebnog državnog interesa već je to učinjeno naknadno 28. svibnja 2015. godine.
Istovremeno, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u četvrtak je HDZ-ovu zastupniku u Hrvatskom saboru Gordanu Jandrokoviću odredilo kaznu od 6000 kuna jer je povrijedio odredbe Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Jandroković je svoj udio u privatnom poduzeću od oko 55 posto prenio na svoga oca, a prema zakonu upravljačka prava se ne smiju prenositi na rodbinski povezanu osobu.
Drugi HDZ-ov zastupnik Đuro Popijač kažnjen je s 12.000 kuna jer svoje nekretnine nije adekvatno naveo u izvješću o imovinskom stanju, a pritom uopće nisu navedena dva trgovačka društva u vlasništvu supruge, koja datiraju iz vremena dok je bio ministar gospodarstva. Popijač je u više navrata prijavio manje površine objekata i zemljišta u vremenu od 2011. do 2015. godine, a radi se o velikom nesrazmjeru između stvarnog i prijavljenog stanju i ne može se smatrati greškom, zaključilo je Povjerenstvo.
Donesena je odluka i o pokretanju postupka protiv glavnog državnog revizora Ivana Klešića, jer u imovinskoj kartici nije naveo svu imovinu koja je utvrđena redovitom provjerom.