22. siječanj 2013.

‘Prava proračunskih korisnika zadržana nauštrb obveznika‘

Deklarativno opredjeljenje Vlade za fiskalnu konsolidaciju u praksi se, kroz proračun za ovu godinu, svelo na zadržavanje prava proračunskih korisnika koja se ostvaruju nauštrb poreznih obveznika, ocjenjuje se u publikaciji RBAnaliza Raiffeisen banke pod naslovom ‘Jedan korak naprijed, dva natrag‘.

Analitičari RBA procjenjuju da bi se u Hrvatskoj u 2013. godini mogao ostvariti skroman rast od 0,5 posto, nakon četiri godine pada BDP-a. Za 2012. očekuju realni pad BDP-a za 1,8 posto, napominjući kako je u posljednje četiri godine hrvatski BDP smanjen za oko 10 posto.

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) navode kako proračun za 2013. donosi veće rashode i prošireni deficit u odnosu na prošlogodišnji proračun, u kojem je najavljen zaokret u dugogodišnjoj praksi vođenja populističke fiskalne politike. Istodobno njime nisu najavljene strukturne reforme kojima bi se dio proračunskih korisnika izložio rizicima ostvarivanja prihoda na tržištu, kao ni planovi za razvoj učinkovitosti javnog sektora.

Umjesto izradom plana i provedbom restrukturiranja javne uprave, kažu iz RBA, problem njene nedovoljne učinkovitosti rješava se povećanjem cijena monopoliziranih usluga, a pokušaji da se ostvare planirane uštede nailaze na ‘organiziranu obranu prava korisnika proračunskih sredstava odlučnih da zadrže status quo‘.

Iz RBA pritom navode da motiviranost proračunskih korisnika za zadržavanje prava ne umanjuje ni pitanje dugoročne neodrživosti tih prava u uvjetima padajućega fiskalnog kapaciteta, dok je istodobno očito da porezni obveznici neće moći ostvariti istu razinu prava. Stoga jača njihova sklonost poreznoj evaziji, na što država odgovara povećanom represijom u skupljanju proračunskih prihoda.

Posljedično, izostanak usklade rashoda proračuna s kapacitetom realnog sektora pogoduje razvoju socijalnog konflikta, koji slabi poslovnu klimu i investicije te dugoročno sputava rast gospodarstva, ocjenjuju iz RBA.

Podsjećaju i da su planovi za oporavak gospodarstva lani bili temeljeni na očekivanom rastu investicija javnog sektora. No, izostanak strukturnih reformi rezultirao je povećanjem krajnje potrošnje i smanjenjem izdataka za investicije u rashodima države te nastavak rasta javnog duga, a očekivana posljedica toga je snižavanje kreditnog rejtinga države.

Za razliku od prethodne godine, za planirani rast u 2013. godini Vlada računa i s povećanjem investicija u privatnom sektoru, za što bi se poticaj trebao naći u visokoj likvidnosti i sniženim premijama rizika na vanjskim tržištima kapitala. Dodatni poticaj trebao bi doći od jačanja poslovnog optimizma nakon ulaska Hrvatske u EU i očekivanog priljeva kapitala iz strukturnih fondova.

-Stoga ako se opredjeljenje Vlade za uklanjanje prepreka privatnom poduzetništvu ne zadrži samo na deklarativnoj razini, u drugom polugodištu moguće je očekivati zaustavljanje negativnih tendencija u gospodarstvu pa bi nakon četiri godine pada u 2013. godini mogli ostvariti skroman rast od 0,5 posto- zaključuju analitičari RBA.