01. siječanj 2014.

Pravi je događaj godine što još postoji realni sektor

lider.media
lider.media

Kad se pogleda unatrag, 2013. uopće nije bila nezanimljiva.Samo po sebi to nije loše, no našoj situaciji više odgovara poznata kletva ‘Dabogda živio u zanimljivim vremenima!’, koja nema nimalo lijepe konotacije.

Da živimo u dosadnoj zemlji, i ove godine sjećali bismo se kakvog-takvog rasta BDP-a, pristojne zaposlenosti, novih projekata i investicija, uspjeha domaćih poduzetnika u inozemstvu i tako dalje. Osim redakcijskog izbora deset događaja godine u Hrvatskoj je ipak pravi događaj godine to što još uopće postoji realni sektor. Doduše, to je mogao biti događaj i godinu prije, a, prema svemu sudeći, bit će i iduće. Javnom sektoru ponovno se ništa nije dogodilo. Kao da krize nema.

1. Europa bez Angele Merkel u Zagrebu

Pregovori su trajali mnogo dulje nego kod prethodnoga kruga proširenja, a ni tajming ulaska nije najsretniji jer su i Hrvatska i brojne članice EU u dubokojkrizi. Hrvatska je stoga zasad jedina članica koja nije uspjela kapitalizirati svoj ulazak u Europsku uniju i privući investitore.

2. Agrokorovo preuzimanje Mercatora

Slovenski Mercator prodan je iz devetog pokušaja, a nakon višegodišnjih nastojanja da omekša Slovence Ivica Todorić je uspio u svom naumu i u lipnju potpisao ugovor o kupoprodaji 53,12 posto udjela u najvećem slovenskom trgovačkom lancu.

3. Fiskalizacija – jedan Vladin uspjeh

Jedan od rijetkih Vladinih projekata koji je naišao na više odobravanja nego kritika jest fiskalizacija. Prema nedavnom GfK-ovom istraživanju čak 93 posto građana podržava uvođenje fiskalizacije, a samo sedam posto njih smatra da je njeno uvođenje bilo nepotrebno jer je promet gotovinom u državi i do sada dobro funkcionirao.

4. Predstečajne nagodbe

Izum i glavno oružje ministra financija Slavka Linića u borbi protiv nelikvidnosti i insolventnosti, predstečajne nagodbe, obilježile su 2013. godinu i izazvale dosta kontroverzi.

5. Debeljakov DIV osvojio Brodosplit

Nakon tri godine natezanja samoborski proizvođač vijaka DIV uspio je od države preuzeti brodogradilište Brodosplit. Da nije bilo jakih pritisaka iz Bruxellesa, privatizacija zapuštenih brodogradilišta koja su godinama živjela na državnim jaslama vjerojatno bi se još gurala pod tepih, a koliko je objekt bio nezanimljiv ulagačima govori i to da je Debeljak bio jedini zainteresirani kupac.

6. Sukob Hrvatske i Mola zbog Ine

Mol se ne želi odreći upravljačkih prava u Ini, hrvatska država ne želi popustiti jer su ona koruptivno obojena; Mol nije ulagao u rafinerije i istraživanja koliko je trebao, hrvatska država nije preuzela plinski biznis kad je trebala. Bit je to sukoba dvaju najvećih dioničara u Ini, koji su u rujnu krenuli u rat živaca - pregovore o budućnosti nekada hrvatske naftne kompanije.

7. Velika Bandićeva pobjeda

Ja sam poseban, ali tako normalan - rekao je Milan Bandić, novi-stari gradonačelnik Zagreba, kada je premoćno osvojio peti mandat na čelu glavnoga grada. Onima koji su sumnjali u njegovu pobjedu nakon poraza na predsjedničkim izborima i ‘odrezanih krila‘ u Zagrebačkom holdingu i Skupštini najbolje je odgovorio osvajanjem 65,67 posto glasova birača, a njegov prvi protukandidat SDP-ovac Rajko Ostojić, sa svom infrastrukturom vladajuće stranke iza sebe, osvojio je dvostruko manje, 32,37 posto glasova.

8. Politička podjela na dvije Hrvatske

Zavadi pa vladaj, staro je pravilo mudrih vladara. Ako aktualni hrvatski ‘vladari‘ i nisu s predumišljajem potpirili vatru oko referenduma o braku i ćirilice u Vukovaru, ‘konzervativna revolucija‘ i sveopća mobilizacija oko tih pitanja sigurno im je dobro došla da se pod tepih gurne i sve dublja ekonomska kriza i neugodni ‘lex Perković‘.

9. Dužnici s nadom čekaju pravomoćnost Dobronićeve presude švicarcima

Početak srpnja obilježila je povijesna presuda u kojoj je Trgovački sud u Zagrebu presudio u korist Udruge Franak, koja se sporila s osam komercijalnih banaka zbog kredita u švicarskoj valuti. Osporena je valutna klauzula i neprihvatljiv način izmjene kamatnih stopa, a bankama je u budućnosti zabranjeno ponašanje koje nije u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača, a povrijeđen je i Zakon o obveznim odnosima.

10. Legalizacija bespravne gradnje

Jedan od najvećih projekata aktualne vlade i doprinos punjenu proračuna legalizacija je bespravne gradnje. Zadnji rok za predaju zahtjeva za legalizaciju bio je do kraja lipnja, a ukupno je zaprimljeno 822.335 zahtjeva, od čega je do kraja listopada riješeno njih 57.337 ili 6,97 posto.