07. listopad 2012.

Projekti se ne razvijaju da bi dobili ugovor, nego da bi se proveli

lider.media
lider.media

Tvrtka PJR pokrenula je Akademiju, odnosno stručni edukacijski program o alatima i vještinama za upravljanje projektima EU. PJR Akademija održat će se u Zagrebu od 15. do 19. listopada, a zatim od 22. do 26. listopada u Rijeci. Razgovarali smo s direkotricom tvrtke Anom Fresl.

Kome je namijenjena PJR Akademija? Kakve koristi donosi sudionicima?Program je sto posto praktičan, znači nema ni jednog slajda prezentacije, već 40 sati vježbi, simulacija, primjera, grupnih rasprava, debata i alata za rad. Program Akademije traje pet dana i pokriva teme bitne za provedbu projekata, kao što su planiranje i koordinacija aktivnosti projekata, obveze korisnika, financijsko upravljanje, javna nabava itd. Program je namijenjen iskusnim voditeljima projekata EU i onima koji to žele postati. Na programu se dobiva primjer projekta EU kojemu se tijekom programa simuliraju situacije kako bi polaznici iskusili provedbu i probali naći rješenje za izazove koji prate te projekte u provedbi.

Zašto Hrvatska ima problem s povlačenjem sredstava EU?Sa strane javne uprave problemi su u manjku vrlo kvalitetnoga kadra, slaboj koordinaciji među različitim tijelima, predugim rokovima u kojima se procesi odvijaju te nejasnoći strateškog pristupa i procedura za strukturne fondove kako bi se ostali sudionici na vrijeme pripremili. Sustav provedbe fondova EU u Hrvatskoj mlad je i ima prostora za rast i razvoj. Na strani korisnika, riječ je o nedostatku iskustva u vještinama potrebnima za provedbu projekata, nedostatku vlastitih kapaciteta i sredstava koji podupiru projekte, ali isto tako u manjku sustavnog pristupa rješavanju problema sektora u kojima rade i dugoročnog planiranja.

Koje su najčešće pogreške poduzetnika i institucija koji provode projekte EU? Kako poboljšati učinak?Dva su razloga za povrat sredstava EU: nepotrošeno i pogrešno potrošeno. Sredstva se ne potroše prije svega zato što nije bilo dovoljno kvalitetnih projekata ili se nije na vrijeme ugovorila dovoljna količina projekata. S druge strane, korisnici preambiciozno planiraju projektne aktivnosti, koje ne stignu provesti u roku trajanja projekta. Također, proračun vrlo često ne odgovara potrebama projekta. Najčešći razlozi za povrat su nevaljale javne nabave usluga, opreme i radova u projektima i nedokumentirani različiti troškovi. Pisanje projekata samo po sebi je jednostavno, može se napisati u nekoliko tjedana, ali ga nakon toga godinu do dvije treba provoditi. Svaki projektni prijedlog za sredstva EU u svojoj uspješnosti biva vrednovan ne u trenutku kada pobijedi na natječaju, nego kada se stvarno i provede i finalni izvještaj bude odobren. Projekti se ne razvijaju da bi dobili ugovor, nego da bi se proveli i potrošili sredstva. Iako to zvuči logično, velika većina korisnika ne obrazuje se za provedbu projekata, već samo za izradu tekstova projektnih prijedloga, koji kasnije lako ispadnu neizvedivi, neučinkoviti za cilj koji su htjeli ostvariti i ne apsorbiraju sredstva koja su im dodijeljena.