Promjene u mirovinskom sustavu bit će nužne, jer za njegovo financiranje u državnom proračunu godišnje nedostaje i do 20 milijardi kuna, no mogućnost da se ta ‘rupa‘ zatvori zaustavljanjem uplata u drugi mirovinski stup treba provesti na određeno vrijeme i popratiti jasnim, pa i radikalnim rezovima na rashodnoj strani proračuna, smatraju ekonomisti okupljeni na današnjoj konferenciji Hrvatska u Europskoj uniji: financijski izazovi i pogled prema naprijed.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta podsjetio je kako je dio europskih zemlja, poput Češke, Poljske ili Slovačke već zamrznuo uplate u drugi stup, kako bi zaustavio akumuliranje javnog duga i kupio vrijeme za provedbu nužnih reformi, ubrzanje ekonomije i izlazak iz recesije. Isto može napraviti i Hrvatska, ali pri tome treba voditi računa da je riječ o privatnom novcu obveznika koji se ne može povući u proračun.
Može se smanjiti stopa izdvajanja u drugi mirovinski stup, no Lovrinčević ističe da je ona u Hrvatskoj 5 posto, što je već ionako iznimno nisko te da njeno smanjenje na 2 ili 3 posto ne rješava bitnije problem, a otvara mnoga druga pitanja oko održivosti drugog mirovinskog stupa. Ukoliko se to ipak napravi, onda to treba biti mjera na određeno vrijeme, npr. na 4 do 5 godina u kojima će se ‘početi nešto radikalno u ovoj zemlji raditi na reformama u javnom sektoru ili je mirovinska reforma u potpunosti propala‘, drži Lovrinčević. Dodaje da pritom treba voditi računa i da se ta sredstva nakon isteka privremenog razdoblja smrzavanja moraju kompenzirati ljudima čija jesu.
- Dakle, to ima smisla samo ako netko može odraditi nešto radikalno na rashodnoj strani. Ukoliko ne može, radi se o čistom kupovanju vremena i putu u urušavanje mirovinskog sustava - zaključio je Lovrinčević.
Da je i sadašnja stopa izdvajanja u drugi mirovinski stup preniska drži i Ante Babić iz Centra za međunarodni razvoj, koji tome dodaje i činjenicu da su istodobno mirovinskim fondovima ulaganja bila ograničena, uslijed čega je ‘njihov prinos do sada bio nikakav‘. Ukoliko se promjene u mirovinskom sustavu ne provedu na način da od njih koristi ima barem generacija koja uplaćuje samo u njega, mjera zamrzavanja uplata neće bitnije pomoći proračunu, istaknuo je Babić.
Zamjenik ministra financija Boris Lalovac nije konkretno odgovorio da li će se i na koji način u svrhu krpanja proračunskog deficita ‘dirati‘ u uplate ili stopu doprinosa za drugi mirovinski stup, no podsjetio je da godišnji trošak za mirovine iznosi oko 36 milijardi kuna, a od doprinosa u prvi stup se prikupi oko 19 milijardi kuna.
Unazad dvije godine za mirovine dakle nedostaje 18 do 20 milijardi kuna godišnje, koje se onda moraju ‘namaknuti‘ od drugih proračunskih prihoda. No, ističe Lalovac, u ovoj situaciji pitanje je od kud da se taj novac namakne, ako se primjerice uzme u obzir da će samo zdravstveni sustav u 2013. i 2014. ‘proizvesti‘ 7 do 8 milijardi kuna deficita.
Intencija drugog mirovinskog stupa bila je da se ta sredstva ulažu u važne infrastrukturne ili energetske projekte pa da se tako npr. omogući energetska neovisnost Hrvatske ili poveća zaposlenost i tako smanji deficit u mirovinskom sustavu, odnosno da on bude u funkciji financiranja rasta i razvoja, što je očito izostalo, zaključio je Lalovac.