- Manjak u proračunu opće države u 2014. godini iznosio je 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je dug opće države dosegnuo 279,5 milijardi kuna, odnosno 85 posto BDP-a - kazao je Mario Krištof, ravnatelj Državnog zavoda sa statistiku (DZS) objavljujući danas najnovije podatke tog zavoda. Time su probijene i najcrnje najave ministra financija Borisa Lalovca koji je nedavno prognoze očekivanog manjka u državnoj blagajni korigirao s 13 na 16 milijardi kuna.
Ujedno je to bio i Krištofov, odnosno DZS-ov, ponovni odgovor na prozivke ministra prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića koji ih je nedavno optužio za ‘šlampavost‘ kada su ustvrdili da će zbog jamstava države na projektu Zračne luke Zagreb porasti deficit. Ali ako laže Dončić ne lažu brojke, deficit uistinu jest porastao zbog spornog jamstva i to za 0,1 posto BDP-a ili 359 milijuna kuna.
Izračun Zavoda je obavljen po novoj ESA2010 metodologiji prema kojoj je za potrebe EDP-a obveza izvještavanja po obračunskom (accrual) načelu, dok se pri izvještavanju za nacionalne potrebe i MMF primjenjuje gotovinsko (cash) načelo.
Najznačajniji pozitivni utjecaj na deficit opće države u 2014.godini imala je reklasifikacija dviju financijskih institucija, HBOR-a i DAB-a u obuhvat sektora opće države, ali su taj blagotvorni učinak poništili izvanproračunski korisnici i javna poduzeća odvevši ukupan zbroj u debeli minus od 532 milijuna kuna.
Najviše je deficit uvećao statistički tretman transfera socijalnih doprinosa iz II. u I. stup kojim se ova transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primitka te je tako za 3.069 milijuna kuna uvećan deficit, priopćili su iz DZS-a, dodavši kako je preuzimanje duga HŽ Carga po osnovi trećeg poziva u iznosu od 955 milijuna kuna (u slučaju trećeg poziva po jamstvu cjelokupni garantirani dug statistički se tretira kao obveza države) također doprinijelo porastu deficita.
Prošle godine je primarni deficit opće države iznosio 7,36 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a, dok je u 2013. iznosio 6,17 milijardi ili 1,9 posto BDP-a. Brojke jasno pokazuju da brzo grabimo prema dnu, unatoč pričama o uštedama koje se plasiraju javnosti i Bruxellesu.