Hrvatska
StoryEditor

Prosječni dug blokiranih poslovnih subjekata viši od pola milijuna kuna

16. Svibanj 2014.

Prosječni iznos neizvršenih osnova za plaćanje hrvatskih poslovnih subjekata krajem ožujka ove godine iznosio je više od pola milijuna kuna, odnosno više od 562 tisuće kuna, što je ipak za oko 2 posto manje prema prosjeku iz ožujka lani, kada je bio na razini od 573 tisuće kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fine).

Na zadnji dan ožujka u Hrvatskoj je bio blokiran 60.041 poslovni subjekt, a njihove ukupne neplaćene obveze bile su na razini od 33,77 milijardi kuna. Iz Fine pritom navode da je u odnosu na isto vrijeme prošle godine ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje smanjen u svim županijama, osim u Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj i Istarskoj.

Najzaduženiji su krajem ožujka bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosi 37,6 posto prijavljenih dugovanja.

Slijede oni s područja Splitsko-dalmatinske (udio od 12 posto), Primorsko-goranske (7,8 posto), Istarske (7,2 posto) i Zagrebačke županije (5,9 posto). Na tih pet županija odnosi se tako čak 70,6 posto svih nepodmirenih dugovanja s kraja ožujka.

Zagrebački su poslovni subjekti najzaduženiji i promatrano prema prosječnom iznosu duga, koji za blokirane poslovne subjekte u Zagrebu iznosi 826,3 tisuće kuna, a slijede oni iz Ličko-senjske županije, s prosječnim dugom od 661,9 tisuća kuna. Istodobno su najmanje u prosjeku dugovali poslovni subjekti Požeško-slavonske županije - 281,7 tisuća kuna.

Prema stanju prije godinu dana, prosječan je dug porastao u osam županija, i to najviše u Ličko-senjskoj županiji (za 34,4 posto) te Gradu Zagrebu (11,7 posto), dok su neplaćeni dugovi najviše smanjeni u Požeško-slavonskoj županiji, i to za 35,6 posto.

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva ponajviše utječu poslovni subjekti iz područja građevinarstva, na koje se krajem ožujka odnosila četvrtina ukupnih dugovanja. Slijede poslovni subjekti iz trgovine, s udjelom od 23,6 posto, prerađivačke industrije (udio 11,3 posto), turizma i ugostiteljstva (8,2 posto) te poslovanja nekretninama (7,5 posto).

08. svibanj 2024 01:30