Državni zavod za statistiku objavit će danas prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u četvrtom tromjesečju prošle godine, koja će pokazati je li gospodarstvo zakoračilo u recesiju ili je nastavilo polagano rasti.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u posljednja tri lanjska mjeseca oslabilo 0,4 posto.Procjene makroekonomista znatno se razlikuju. Troje očekuje rast od 0,2 posto, dvoje stagnaciju, a troje pad između 0,5 do maksimalno 1,8 posto. U slučaju rasta, bio bi to nastavak uspona gospodarstva treće tromjesečje zaredom, no usporen, s obzirom da je u prethodnom kvartalu BDP ojačao 0,7 posto.Ako, pak, gospodarstvo padne, bio bi to korak prema novoj recesiji, koja se definira kao pad BDP-a dva tromjesečja zaredom, nakon što je iz prethodne izašlo u drugom kvartalu prošle godine.Pozitivan doprinos BDP-u većina makroekonomista očekuje od osobne potrošnje, no blagi. U listopadu i studenom promet u trgovini na malo porastao je više od 1 posto, dok je u prosincu, na vrhuncu blagdanske sezone potrošnje, neočekivano pao za 0,4 posto, što je njegov prvi pad nakon osam mjeseci neprestanog rasta.- Osobna potrošnja zasigurno je podržana dobrim rezultatima iz turizma, a njen znatniji oporavak ograničen je slabostima domaćeg tržišta rada, odnosno niskom zaposlenošću, rastućom nezaposlenošću i manjim realnim raspoloživim dohotkom - navodi jedan od makroekonomista.I dok se od osobne potrošnje očekuje pozitivan impuls, sve ostale komponente BDP-a mogle bi zabilježiti ili stagnaciju ili pad na godišnjoj razini. Dio makroekonomista smatra da se u posljednjem lanjskom tromjesečju može očekivati pozitivan doprinos neto izvoza, dok dio njih drži da bi taj efekt mogao izostati zbog pada izvoza.
Nakon rasta tijekom gotovo cijele prošle godine, u posljednjem lanjskom tromjesečju robni izvoz i uvoz pali su više od 10 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pad izvoza posljedica je, navode makroekonomisti, slabljenja europskih gospodarstava, zbog čega slabi i tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima.-Nepovoljna dinamika rasta u Europskoj uniji imat će nepovoljan utjecaj na potencijal izvoza, a to će, ovisno o razmjeru usporavanja rasta u EU, dobrim dijelom odrediti dinamiku rasta domaćeg gospodarstva- navodi jedan od makroekonomista u anketi.Prema nedavno objavljenim podacima, gospodarstvo eurozone palo je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju za 0,3 posto, pa se nalazi na rubu recesije.Talijansko je gospodarstvo već u recesiji jer je oslabilo dva tromjesečja zaredom. U četvrtom lanjskom kvartalu palo je 0,7 posto. Njemačka, drugi najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske, zabilježila je u posljednjem lanjskom tromjesečju pad gospodarstva za 0,2 posto.Osim slabljenja europskih gospodarstava, uteg na domaće gospodarstvo predstavlja i pad investicija, zaključuju su makroekonomisti.