Ostvari li se ideja ministra Linića da za ozdravljenje proračuna uzme dobit iz javnih poduzeća, time bi i HRT ostao bez 95 milijuna kuna dobiti ostvarene tijekom prvih 11 mjeseci 2013. godine. Tu smo dobit ukalkulirali u naš ovogodišnji plan nužnog investiranja u tehnološku obnovu vrijedan 125 milijuna kuna. Time bi ozbiljno bio ugrožen i čitav plan opsežnog restrukturiranja HRT-a koji smo započeli, kazao je glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman u Karlovcu, na okruglom stolu na koji je u srijedu navečer došao direktno sa sastanka sa županima povodom najave gašenja 11 malih dopisništava HRT-a diljem Hrvatske.
Osvrnuvši se na upravo završeni sastanak sa županima, nezadovoljnima najavljenim gašenjem malih dopisništava, Radman je kazao da bez restrukturiranja koje znači i nužnu tehnološku, ali i kadrovsku obnovu neće biti moguće ostvariti plan ušteda koje bi bile usmjerene na ulaganje u najsuvremeniju tehnologiju, bez koje HRT kao javna medijska kuća gubi korak na medijskom tržištu i gubi svoju važnu društvenu ulogu. Pošto se mnogo pitanja odnosilo na korištenje sredstava TV pretplate, Radman je kazao da je HRT zbog važećih odredbi Zakona o HRT-u već u startu restrukturiranja osuđen na teško održivu matematiku.
Od naplaćene TV pretplate 40 posto samo prolazi preko računa HRT-a i odlazi na financiranje raznih drugih korisnika, kao što su Hrvatski audiovizualni centar, kaže Radman, prema kojem smo gotovo u potpunosti pokrili ranija dugovanja i koji je važan za hrvatsku filmsku produkciju, ali velik dio tog novca ide u Fond za medijski pluralizam iz kojeg se na prilično netransparentan način financiraju male medijske kuće na lokalnim razinama. HRT, po Radmanu, tom računicom, u kojoj s 2,60 kuna dnevnog udjela javnog prihoda od TV pretplate HRT stvara 24-satni program na 18 radio i TV kanala, HRT zapravo mora sa 60 posto zaprimljenih javnih prihoda zatvoriti financijski plan restrukturiranja i investicije.
U takvim okolnostima, u kojima javni prihod čine 94 posto ukupnih prihoda HRT-a, zbog neracionalnog poslovanja za vlastitu je produkciju ostajalo tek do 19 posto prihoda, a kao važan preduvjet za povećanje vlastite produkcije Radman je istaknuo i neophodnu digitalizaciju arhiva HRT-a, u kojem se na raznim, sad gotovo neuptrebljivim formatima nalazi oko 470 tisuća sati vrijednih materijala.
Naravno, priznaje Radman, prvi korak bila je nagodba s Poreznom upravom kojom je otklonjena opasnost od ovrhe za pola milijarde kuna poreznog duga HRT-a od prethodnih nekoliko gubitaških godina. U tom planu u sljedeće dvije godine Radman je najavio i smanjenje broja zaposlenih u mreži HRT-a za 600 do 700, a na pitanja gotovo jednakog broja stalno zaposlenih i vanjskih suradnika, kazao je da su sada rad tih vanjskih suradnika i honoraraca usklađeni sa Zakonom, što se teško može reći za ranija razdoblja.
Što se tiče izvješćivanja s terena nakon gašenja sadašnjeg organizacijskog modela tzv. malih dopisništava, Radman je kazao da će ostati mreža dopisnika, ali opskrbljenih novom tehnologijom koja će omogućiti brzo javljanje s terena. Zbog različitih zatečenih imovinsko-pravnih odnosa, Radman kaže da je moguć i individualni pristup u iznalaženju modela daljnjeg rada zatečenog kadra u malim dopisništvima, ali da se zbog neovisnosti rada HRT-a kao javnog medije ne smije ulaziti u bilo kakve direktne aranžmane s lokalnim jedinicama samouprave, koje bi svaka za sebe željela veću minutažu u programu HRT-a, a što se kosi i sa strogim regulama Europske komisije o financiranju javnih medija.
U tom dijelu, istaknuo je Radman, velik je problem i daljnje financiranje HINA-e, kao vrlo važne javne informativne agencije, čiji je veliki korisnik i sam HRT. - Velik je problem nastao i s financiranjem rada HINA-e, i za nju je sad pronađeno tek privremeno rješenje do jeseni, da se i za nju izdvaja dio prihoda od TV pretplate, no što dalje? Ne riješi li se kvalitetno pitanje opstanka HINA-e kao važne neovisne novinarske kuće, neću ni ja biti spreman dalje raditi ovaj posao, zaključio je Goran Radman.