U prosincu i siječnju hrvatski je izvoz bio na istoj razini kao u istim mjesecima godinu prije, što pokazuje da se ispuhuje učinak ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Vladin je prioritet pomoći izvoznicima da pronađu nova tržišta
Kada dva mjeseca zaredom vrijednost izvoza ostane na istoj razini kao i godinu prije, to bi trebao biti jasan signal Vladi da mora vidjeti što se to počelo događati, zašto nakon rasta od 11 posto u prvih 11 mjeseci prošle godine, najprije u prosincu pa onda i u siječnju ove godine, izvoz odjedanput stagnira. Odgovorna vlada morala bi reagirati na to prije nego što se zalet izvoza iz dviju proteklih godina pretvori u stagnaciju.
Slabi siječanj
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku za siječanj ove godine, izvoz je ostao na istoj razini kao i u siječnju prošle godine. Taj je podatak i lošiji nego što se čini na prvi pogled jer je lani u siječnju, kao posljedica pada cijena nafte, hrvatski izvoz bio niži nego u prvome mjesecu 2014. Analitičari Hrvatske gospodarske komore napominju da se ‘u siječnju obično ostvaruje najniža godišnja vrijednost izvoza, a i kretanje vrijednosti izvoza promatrano u tako kratkom razdoblju može znatno ovisiti o relativno varijabilnom izvozu brodova i ostalih plovila te izvozu ribe iz uzgoja koji je specifičan za prosinac ili siječanj, pa podatak za prvi mjesec nije relevantan za daljnja kretanja tijekom godine’. Problem je, međutim, u tome što ni prethodni prosinac u izvoznom smislu nije bio dobar. U posljednjemu mjesecu prošle godine, naime, izvoz je bio samo 0,6 posto viši nego u prosincu 2014., što je znatno odudaralo od trenda relativno visokog rasta do kraja studenoga. Taj rast izvoza ujedno je bio jedan od ključnih generatora (kakvog-takvog) rasta BDP-a pet kvartala zaredom.Neprijeporno je da je rastu izvoza u posljednje dvije godine najviše pridonijelo to što je Hrvatska ušla u Europsku uniju.
Prioritet – nova tržišta
Analitičari HGK navode još dva faktora koja su pogurala hrvatski izvoz nakon ulaska u EU: povećana je robna razmjena inozemnog podrijetla jer je povećana količina robe koju tvrtke registrirane u Hrvatskoj uvozno carine, a zatim izvoze na tržišta drugih članica EU (tzv. roterdamski efekt), a poduzetnici su se pojačano angažirali u izvozu njihovih proizvoda na strana tržišta. Upravo je taj razlog prošle godine imao veći utjecaj nego u prethodnom razdoblju, a na ukupan rast izvoza najviše je utjecao izvoz ostalih prijevoznih sredstava, većinom brodova. ‘Višegodišnji oporavak globalnoga gospodarstva od utjecaja krize te provedeno restrukturiranje velikih brodogradilišta utjecali su na povećanje izvoza različitih vrsta brodova i ostalih plovila. Međutim, treba naglasiti da je izvoz ove djelatnosti i dalje znatno niži od njegove razine u pretkriznom razdoblju te da je visok rast dijelom ostvaren zbog izrazito niske razine u 2014.’, navode u HGK.Prema svemu sudeći, glavni je razlog zaustavljanja rasta izvoza u dva mjeseca zaredom ‘ispuhanost’ učinka ulaska Hrvatske u EU, što pak pred kreatore gospodarske politike stavlja prioritetni zadatak da hrvatskim izvoznicima pomognu da što prije prodru na nova tržišta, ona izvan Europske unije. U tom smislu osobito bi izvoznicima trebala pomoć za ulazak na tržišta Kine i Južne Koreje, otkuda se kontinuirano pojavljuju delegacije koje istražuju mogućnost investiranja u Hrvatskoj. Ministri koji s njima razgovaraju morali bi biti i trgovci te im nuditi izvoz hrvatskih proizvoda.