Korona i biznis
17. srpanj 2015.

Rast javnog duga i nedostatak reformi srušili izglede Hrvatske

Agencija Standard & Poor‘s potvrdila je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na ‘BB‘ i kratkoročni na ‘B‘, no smanjila je izglede sa ‘stabilnih‘ na ‘negativne‘ zbog rasta javnog duga i nedostatka reformi.

- Smanjenje izgleda odražava naše stajalište da će hrvatski opći dug države nastaviti rasti na više od 90 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2016., nakon što se udvostručio od 2008. godine, navodi ta agencija.

Nakon parlamentarnih izbora, koji moraju biti održani do veljače iduće godine, analitičari S&P-a predviđaju značajan rizik da bi politički odgovor na rast dugova i spremnost za reforme mogao biti nedovoljan da preokrene rastuću zaduženost bez snažnih mjera. To bi, poručuju, izazvalo daljnje sumnje u sposobnost političkih institucija da provedu učinkovite politike koje bi rezultirale održivim javnim financijama i podržale uravnoteženi gospodarski rast.

S&P navodi, nadalje, kako su rejtinzi ograničeni zbog slabe perspektive rasta gospodarstva i prevelike i neučinkovite uloge javnog sektora u gospodarstvu zbog neprovedenih strukturnih i fiskalnih reformi. Dodatno, visoka i rastuća zaduženost javnog sektora, djelomično zbog gubitaških državnih poduzeća, ugrožavaju dugoročnu održivost javnih financija, ističe S&P.

S druge strane, poručuje da su rejtinzi podržani zahvaljujući blagom smanjenju vanjske zaduženosti zbog razduživanja financijskog sektora, što je ponešto neutraliziralo rast vanjskog zaduživanja javnog sektora.

 Ove godine rast 0,2 posto, idućih 1,2 posto

Analitičari S&P-a smatraju da je hrvatski institucijski okvir imao koristi od članstva zemlje u Europskoj uniji, posebice zbog praćenja deficita putem Procedure prekomjernog deficita (EDP).

- Međutim, mali je napredak po pitanju fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj od početka EDP-a 2013. godine i Hrvatska vjerojatno neće ispuniti ciljeve iz EDP-a o korekciji deficita do roka u 2016. godini, navodi ta agencija.

Nakon što je u 2014. palo 0,4 posto, hrvatsko je gospodarstvo izašlo iz recesije, konstatira agencija, koja u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 0,2 posto, ponajviše zahvaljujući neto izvozu. U idućih nekoliko godina očekuje rast BDP-a u prosjeku za 1,2 posto godišnje, što je, poručuje S&P, i dalje značajno niže u odnosu na usporedive zemlje sa sličnom razinom dohotka.

Štov- iše, vidimo naglašenije rizike za smanjenje naših procjena BDP-a, uglavnom zbog mogućeg sporijeg nego što se očekivalo oporavka eurozone, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Istodobno, visoka zaduženost privatnog sektora i daljnje potrebe banaka za razduživanjem mogli bi izazvati daljnji pritisak na investicije, poručuje S&P.

Ističe da hrvatske institucije dosad nisu učinkovito odgovorile na rastuće ekonomske izazove, a zbog nadolazećih parlamentarnih izbora malo su vjerojatne bilo kakve kratkoročne reforme. To znači, poručuje S&P, da bi se nova vlada trebala usmjeriti na strukturne reforme kako bi povećala konkurentnost gospodarstva.

- Premda je EDP trebao dati značajno sidro hrvatskoj fiskalnoj politici postavljanjem cilja proračunskom deficitu od manje od 3 posto BDP-a do 2016., očekujemo da će vladino fiskalno stajalište ostati ove godine popustljivo, smatraju analitičari S&P-a, koji u ovoj godini očekuju visok deficit opće države od 5,6 posto BDP-a, a samo postupno smanjenje prema cilju od 3 posto iza 2018. godine.

 Analitičari agencije smatraju da će predizborne mjere u prvoj polovici ove godine - kao što je promjena stopa poreza na dohodak, opraštanje dugova najsiromašnijima, kao i vrlo spore reforme u državnim poduzećima - poremetiti planove konsolidacije u ovoj godini i vjerojatno imati negativne posljedice na proračun u idućim godinama. S&P smatramo da ispunjavanje ciljeva iz EDP-a uvelike ovisi i o dalje neizvjesnim političkim mjerama koje će vlasti uvesti nakon nadolazećih izbora.

Hrvatska ranjiva na monetarne promjene u svijetu

S&P procjenjuje da bi čisti dug opće države do 2017. godine mogao dosegnuti više od 87 posto BDP-a.

- Mogao bi biti i veći zbog ranjive financijske situacije ili državnih poduzeća. Premda je veliki dio kvazi državnog duga uključen u opći državni dug po novom sustavu ESA 2010., neuspjele privatizacije ili dolazak na naplatu jamstava lokalnih i regionalnih vlasti ili državnih poduzeća mogli bi dodatno povećati opći državni dug. Dodatno, dug u stranim valutama trenutačno predstavlja 73 posto općeg državnog duga, što čini Hrvatsku ranjivom na promjene u globalnim monetarnim uvjetima i raspoloženju, a to bi moglo povećati kamatne stope i rezultirati povećanjem troškova servisiranja dugova, navodi S&P.

Suprotno njezinoj fiskalnoj poziciji, Hrvatska je poboljšala vanjske bilance, poručuje agencija, koja procjenjuje da će višak na tekućem računu u ovoj godini iznositi 0,9 posto BDP-a, zahvaljujući niskim cijenama nafte i blagom rastu izvoza. Po njezinim procjenama, višak na tekućem računu dosegnut će vrhunac od 1 posto u 2016., a do 2018. će pasti na 0,3 posto BDP-a zbog ubrzanja domaće potrošnje i uvoza.

Hrvatska narodna banka, navodi se dalje u izvješću, predana je održavanju tečaja kune i eura, što ograničava fleksibilnost monetarne politike, kao što to čini i visoko euroizirano gospodarstvo. Više od 70 posto zajmova i više od 60 posto depozita denominirano je ili povezano sa stranim valutama, obično eurom.

Nekoliko godina razduživanja nastavlja pritiskati bankarski sustav, koji je dominantno u stranom vlasništvu. Dodatno, privremeno, jednogodišnje vezanje tečaja kune u odnosu na švicarski franak za postojeće kredite u francima, kao i neizvjesnost kako će se u konačnici riješiti taj problem, pritišću profitabilnost banaka i kreditnu aktivnost. Nenaplativi krediti, posebice stambeni krediti u francima, i dalje su visoki i dosegnuli su oko 18 posto ukupnih kredita zbog nedavnog jačanja franka u odnosu na kunu.

 Rizici po rejting

Negativni izgledi rejtinga odražavaju mišljenje analitičara S&P-a da postoji 33 posto šansi za smanjenje rejtinga Hrvatske u idućih 12 mjeseci.

S&P bi mogao smanjiti rejting ako politike vlade nakon izbora neće sadržavati snažne mjere za odgovor na fiskalne i ekonomske izazove. Dodatno, rejting bi mogao biti smanjen ako S&P ocijeni da je učinkovitost i kredibilnost Hrvatske narodne banke potkopana daljnjim povećanjem eurizacije ili političkim utjecajem.

S druge strane, pojačani napori Hrvatske usmjereni na ključne strukturne ekonomske i proračunske izazove, kao i značajan napredak u tome, mogli bi voditi povećanju izgleda na ‘stabilne‘, jer bi to vodilo povećanju izgleda za održiv gospodarski rast.

Hrvatski ‘BB‘ rejting u stranoj valuti kod S&P-a dva je stupnja ispod investicijske razine. Isti rejting Hrvatske, ali sa stabilnim izgledima, drži i agencija Fitch, dok Moody‘s drži hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine ‘Ba1‘, ali s negativnim izgledima.