Korisnici kredita vezanih uz švicarski franak posvjedočili su na parnici protiv osam banaka da su im bankarske službenice sugerirale da je franak vrlo stabilna valuta i najbolji izbor za njih, ali su im poslije zbog rasta tečaja i kamatnih stopa drastično porasle mjesečene rate.
Novinar i prevoditelj Slavko Antunović ispričao je na zagrebačkom Trgovačkom sudu da mu je službenica Zagrebačke banke 2006. prilikom sklapanja ugovora o kreditu nudila kredit u eurima i francima, ali mu je rekla da je franak stabilna valuta. Pritom je službenica, kazao je svjedok, mistificirala dobivanje kredita u eurima uz objašnjenje da će teško biti odobren s obzirom na primanja. Prisjetio se i da mu je bankarica tvrdila kako mu rata kredita može porasti za najviše sto do dvjesto kuna i da je on u odnos s bankom ušao s povjerenjem.
Nakon što je uzeo kredit vezan uz franke u protuvrijednosti od 975.000 kuna, prva rata mu je iznosila oko 4700 kuna, ali je 2011. na vrhuncu rasta tečaja franka porasla na 8000 kuna, a sada iznosi oko 7300 kuna.
Početna kamatna stopa od 4,5 posto svjedoku je u jednom trenutku porasla na 6,3 posto. Iako je, kako tvrdi, banci dosad isplatio više od pola milijuna kuna, glavnica mu se povećala za 200.000 kuna. To je čisto dužničko ropstvo, obitelj mi je egzistencijalno ugrožena, napisao je svjedok u materijalima koje je podijelio novinarima.
Inženjer brodostrojarstva Davor Baljak iz Pule koji je prije sedam godina uzeo kredit vezan uz franke u Sberbanci (tadašnja Volksbank), a sada plaća osjetno skuplje rate, rekao je da ga je službenica trebala upozoriti na neke stvari, ali nije. Tvrdi da mu je službenica sugerirala da je franak najbolji izbor za njega, da je to vrlo stabilna valuta koja je vrlo malo tečajno odstupala u posljednjih nekoliko godina.
Taj klijent uzeo je kredit u iznosu od 125.000 franaka, a ratu kredita koja je na početku iznosila oko 2800 kuna, sada plaća oko 4600 kuna. Kamatu je na početku plaćao 3,49 posto a sada 5,3 posto. Svjedok tvrdi da mu je nakon sedam godina otplate kredita glavnica još viša, a da kamate nije dotaknuo. Nisam znao ništa o ekonomiji prije toga. Osjećam se povrijeđeno, rekao je svjedok.
Na upit opunomoćenika banke rekao je da valjda jest potpisao izjavu da je upoznat s tromjesečnim kretanjem libora i srednjeg tečaja franka od 2001. do 2006. No na pitanje tužitelja rekao je da tada nije znao što je libor i da je potpisivanje izjave bio uvjet za dobivanje kredita. Banka se zaštitila kao mrki medvjed u brlogu, zaključio je svjedok.
Osim protiv Zagrebačke i Sberbanke, parnica se vodi protiv Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP i Splitske banke koje zbog nepoštene primjene valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope tuži udruga Potrošač.
Nakon što su danas saslušani posljednji od ukupno šesnaest svjedoka klijenata banaka suđenje se nastavlja 15. travnja, do kada bi udruga Potrošač trebala reći je li pribavila opće uvjete poslovanja banaka u spornom razdoblju. U nastavku se očekuje i da će banke predložiti svoje svjedoke.