Važno je znati da se prosječne stope gospodarskog rasta od četiri i više posto više neće skoro ponoviti – to je bilo ‘zlatno razdoblje‘ zbog niza faktora koji su se poklopili - rekao je u utorak glavni ekonomist Privredne banke Zagreb Marko Škreb na skupu PBZ Business Cluba.
Škreb je naveo i razloge zašto je Hrvatska u razdoblju od 2000. do 2008. rasla po visokim stopama.- Rasli smo zahvaljujući vanjskom zaduženju, ali zbog toga nam je ukupni vanjski dug prekoračio 100 posto BDP-a i očito je da više neće moći rasti - rekao je Škreb napominjući da su u tom vremenu svi sektori (poduzeća, domaćinstva i država) značajno povećali svoju zaduženost pa ona nema više prostora za rast.
Nadalje, mi smo stara populacija i demografija je ograničavajući faktor dugoročnog višeg rasta. Tu je i kriza u Europskoj uniji, ali i razduživanje velikih banaka što znači i manje kapitalne priljeve u Hrvatsku. Zatim trend globalizacije, tj. seljenja proizvodnje u jeftinije zemlje, ali problem je i u tome što se strukturni problemi neće riješiti preko noći. O ovoj godini Škreb je rekao kako bi trebala pokazati prve naznake rasta temeljem najavljenih investicijskih planova, međutim zadržavanje visoke nezaposlenosti i dalje će negativno utjecati na ponašanje kućanstva, odnosno domaću potrošnju.
- Dakle, velika je neizvjesnost te postoje sile koje djeluju ka padu, ali i rastu 2013. - rekao je glavni ekonomist PBZ-a prilikom predstavljanja prognoza za ovu godinu za koju predviđa mogućnost pada od 0,4 posto, ali i rasta od 0,3 posto. Škreb je pojasnio zašto je ipak moguć mali rast BDP-a. Naime, u četiri godine krize BDP je kumulativno pao oko 10 posto, pa smo danas na razini 90 posto BDP-a iz 2008., a na niskoj bazi i najmanji se pomak pokazuje kao rast. Nadalje, Vlada je krenula s nekim reformama poput brodogradnje, HŽ-a i privatizacije, a one bi trebale potaknuti porast efikasnosti.
- Za 2013. najavljene su velike investicije poput Plomina 3 i Zračne luke Zagreb, a unatoč tome što nam je pao kreditni rejtnig, što znači veće izdatke za kamatne stope, premije rizika su niže i trenutno se kreću oko 2,5 posto. Što se pak tiče inflacije PBZ predviđa prosjek od tri posto dok za tečaj kune prema euru vidi na razini 7,50 domaće valute prema jedinstvenoj europskoj moneti. Za razloge pada tečaja švicarskog franka prema kuni vidi u tome što su neke švicarske banke počele uvoditi negativne kamatne stope za investitore koje žele depozite u švicarcima. Svoj izlaganje Škreb je završio riječima da se treba prilagođavati jer se svijet mijenja, a smatra kako aranžman s MMF-om ne bi bila loša ideja iz čisto sigurnosnih razloga, jer bi njime Hrvatska povećala vanjsku vjerodostojnost svojih politika, a ne bi morala povlačiti sredstva jer za to trenutno nema potrebe.
Osim toga na PBZ Business Clubu su održane i radionice ‘PBZ programi financiranja razvijeni u suradnji s razvojnim bankama EU‘, Hamag Investa o kreditnim jamstvima te ‘Moji proizvodi i usluge na Internetu – kako unaprijediti poslovanje i pospješiti prodaju?‘.