Danas je na Veleučilištu VERN‘ održan okrugli stol pod nazivom ‘Hrvatski put u EU‘ na kojem su sudjelovali neki od najznačajnijih sudionika našeg pristupnog procesa: Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova, Ivan Šimonović, pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava, Kolinda Grabar-Kitarović, pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju, te Andrej Plenković i Tonino Picula, zastupnici u Europskom parlamentu.
Predsjednik Upravnog vijeća VERN-a Branko Štefanović je istaknuo kako Veleučilište VERN‘ poseban naglasak stavlja na internacionalizaciju i europeizaciju svoga djelovanja u što, osim redovitih akademskih aktivnosti, spada i organiziranje više recentnih javnih diskusija s europskom tematikom uoči pristupanja Hrvatske EU.
- Pristupanje Hrvatske EU treba promatrati kao priliku o kojoj su starije generacije samo sanjale, a mladima se ta prilika pruža za nepuna tri tjedna. Gostovanjem predstavnika EU, poput Maroša Šefčoviča, Štefana Fülea, Paula Vandorena ili Doris Pack, studente i javnost upoznajemo s različitim perspektivama koje nam se pružaju nakon pristupanja - rekao je Štefanović.
Glavni moderator okruglog stola, savjetnik Uprave VERN-a Mate Granić, u svom je izlaganju podsjetio na vrlo važne događaje i datume od 1991. do 1995. koji su prethodili hrvatskim pripremama za europske integracije. - Danas smo postali međunarodni subjekt i aktivni sudionik u međunarodnim organizacijama, te ravnopravan partner međunarodnih institucija - poručio je Mate Granić.
Zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović u svom je izlaganju podsjetio kako su tekli pregovori i diplomatski napori za osamostaljenje i integraciju u europsko okruženje. Istaknuo je kako su se strateški ciljevi kroz povijest mijenjali, ali je iza njih uvijek stajao snažan društveni konsenzus. - Ministarstvo kroz vanjsku i europsku politiku želi doprinijeti rješavanju problema hrvatskih građana, prvenstveno kroz poticanje izvoza, pomoć našim gospodarstvenicima u inozemstvu i privlačenje stranih investicija. Naši primarni ciljevi danas su otvoreni dijalog sa susjedima i jačanje regionalne suradnje - istaknuo je Klisović.
Profesor Ivan Šimonović u svom je izlaganju podsjetio da će reforme koje smo morali provesti biti snažan zamašnjak budućem razvoju. Također je naglasio da proces širenja EU ne smije prestati jer je to značajan faktor stabilnosti i dobrobiti na području jugoistočne Europe. - Mi smo uglavnom razmišljali kako što prije ući u Europsku uniju, umjesto kako to kapitalizirati. Svaki pojedinac sada mora početi o tome razmišljati, a ne očekivati da će država to činiti za njega. Da je zemljama bivše Jugoslavije bila dana mogućnost da provedu reforme i donesu referendumsku odluku o budućem pristupanju Europskoj uniji, vjerujem i da se rat na ovim područjima mogao izbjeći - poručio je Šimonović.
U panel diskusiju pod nazivom ‘Hrvatska, UN, EU i ljudska prava‘, putem video veze se uključila i Kolinda Grabar-Kitarović, koja je zajedno s prof. Šimonovićem rezimirala stanje u svijetu, ali i Hrvatskoj, u području poštivanja ljudskih prava. Sudionici su zaključili kako je Hrvatska postigla značajan napredak na ovom području, o čemu svjedoči i činjenica da su naši najveći izazovi, na razini onih s kojima se susreću i neke od najrazvijenijih zemalja na svijetu.
Na drugom panelu, na temu uloge Europskog parlamenta i zastupanja hrvatskih nacionalnih interesa u tom tijelu govorili su hrvatski europarlamentarci Andrej Plenković i Tonino Picula.
Iako se u javnosti često naglašavaju gospodarske prilike koje nam se pružaju ulaskom u EU, Andrej Plenković je dodao kako moramo biti svjesni da će pristupanje Europskoj uniji uzrokovati i pritisak na naše tržište. - Jednako kao što će naši gospodarstvenici tražiti svoje prilike na vanjskom tržištu, tako će i strani poslovni subjekti tražiti isto u Hrvatskoj, što će uzrokovati konsolidaciju marži i cijena - rekao je Plenković.
- Hrvatske građane se mora bolje informirati o ulozi Europskog parlamenta jer to tijelo generira čak 70 posto zakonodavstva EU, a ono se odnosi na sve zemlje članice. Hrvatski zastupnici imaju svoj zajednički cilj i zastupat će nacionalne interese u okviru odbora u kojima sudjeluju - poručio je Tonino Picula.
Picula i Plenković su se složili da se u području mogućeg uvođenja restrikcija slobodnom zapošljavanju stranih radnika u Hrvatskoj, potrebno voditi realnim procjenama, a samo principom reciprociteta.