Aktualno Hrvatska Preporučeno

RBA ‘na krilima osobne potrošnje’ povisio procjenu rasta hrvatskog BDP-a na 2,8 posto

Raiffeisen
Lider/Hina

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) umjereno su povisili procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini, s 2,5 posto na 2,8 posto, procjenjujući da će osobna potrošnja i investicije biti predvodnici rasta, objavljeno je u utorak u redovitoj tromjesečnoj publikaciji RBAnalize.

RBA je podigao i procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za iduću godinu, i to za 0,5 postotnih bodova, s 2 posto na 2,5 posto.

Analitičari RBA podsjećaju kako je “na krilima osobne potrošnje i investicija rast gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju nadmašio očekivanja dosegnuvši razmjerno visoku stopu od realnih 3,9 posto”.

“Prvi visokofrekventni pokazatelji za drugo tromjesečje ukazuju na nastavak rasta, ali s približavanjem kraja tromjesečja primjetno je da bi stopa realnog rasta ipak trebala biti nešto umjerenija”, navodi direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA Zrinka Živković Matijević.

Ističe, naime, kako prvi pad trgovine na malo u svibnju, nakon više od 54 mjeseca realnog godišnjeg rasta, te usporavanje obujma industrijske proizvodnje upozoravaju na oprez, ali i ukazuju na krhkost modela rasta oslonjenog na potrošnju.

“Naime, u uvjetima solidnog tržišta rada, privremeni pad trgovine možemo povezati s podbačajem svibanjskih rezultata u turizmu pod utjecajem vremenskih (ne)prilika. Takva kretanja i potencijalna uzročnost jasno podsjeća da je utjecaj i oslanjanje na turizam prevelik rizik i za gospodarstvo, ali indirektno i za javne financije budući da je prihodna strana uvelike oslonjena na najizdašniji porez – PDV”, naglašava Živković Matijević.

Procjenjuje da će tržište rada nastaviti bilježiti smanjenje stope nezaposlenosti prema novom povijesnom minimumu, uz rast nominalnih i realnih plaća.

“Manjak radne snage osobito prisutan u nekim djelatnostima poput ugostiteljstva i građevinarstva pokušava se riješiti uvoznim kvotama, ali pitanje i problemi tržišta rada kroz neodgovarajuću ponudu radne snage, nisku stopu zaposlenosti i aktivnosti te općenito problem ljudskog kapitala ostat će uteg budućem rastu i razvoju Hrvatske”, upozorava Živković Matijević.

Zamjećuje i da industrijska proizvodnja dijelom odražva usporavanje hrvatskih najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera, osobito Njemačke i Italije, a niže stope rasta diljem Europe potencijalno mogu imati i veći utjecaj kod izvoza hrvatski roba.

Doprinos investicija

S druge strane, rast domaće potražnje implicira i veći uvoz pa se očekuje blago produbljivanje manjka u robnoj razmjeni te ukupno neto negativna doprinos inozemne potražnje, ističu analitičari RBA, ostajući, međutim, pri procjeni da su unutarnje rezerve dovoljne da kompeniziraju vanjsko okruženje.

“Štoviše doprinos investicija se povećao, a njihove dvoznamenkaste stope realnog rasta u prvom ovogodišnjem tromjesečju, kao i rast obujma te vrijednosti građevinskih radova uz snažnije povlačenje sredstava iz EU fondova sugeriraju da će uz osobnu potrošnju, rast tijekom 2019. i 2020. biti predvođen upravo investicijama. U prilog rastu investicija ide činjenica da se približavamo izbornoj 2020. godini kada uobičajeno jačaju investicijske aktivnosti države osobito na lokalnoj razini”, ističu analitičari RBA.

U takvim su uvjetima umjereno povisili svoje procjene rasta BDP-a, s 2,5 posto na 2,8 posto za 2019. te s 2 posto na 2,5 posto za 2020. godinu.

“Povećanje potencijalne stope rasta, njegova održivost i otpornost i dalje ovise o dobro poznatim strukturnim mjerama na dio kojih se Vlada obvezala i u pismu namjere za pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II poslanom na početku srpnja institucijama Europske unije”, ističe Živković Matijević u najnovijoj tromjesečnoj publikaciji RBAnalize.

To je treće ovogodišnje izdanje naslovljeno “Pred vratima Europskog tečajnog mehanizma II”, a u uvodniku se podsjeća da je formalni proces započeo početkom srpnja kada je prema europskim institucijama odaslano i službeno pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam II.

Prema trenutnom planu, ulazak bi se trebao dogoditi u drugoj polovici 2020. godine. Njemu će prethoditi razdoblje monitoringa Europske komisije i ESB-a nad mjerama i procesima na koje se obavezala Vlada i HNB, podsjeća Živković Matijević.

“Osim uske suradnje s ESB-om i dubinske procjene poslovanja vodećih banaka, u suštini bi se moglo reći da se radi o primjeni najboljih europskih pravila (koji mogu ojačati financijski sustav i ekonomiju), stvaranju boljeg poslovnog okruženja (kroz smanjenje administrativnih i financijskih barijera) i poboljšanje upravljanja u javnom sektoru. Sporazum o bliskoj suradnji HNB-a i ESB-a značit će ulazak u bankovnu uniji i ERMII u kojem će Hrvatska provesti najmanje dvije godine što implicira da će ulazak u euopodručje najranije biti u 2023. godini”, zaključuje Živković Matijević.

Komentari