U Hrvatskoj se recesija nastavila i u prvom tromjesečju ove godine, već šestom zaredom, no zahvaljujući rastu industrijske proizvodnje, pad bruto domaćeg proizvoda bit će, procjenjuje se, znatno sporiji nego u prethodnom kvartalu.
Državni zavod za statistiku objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine, koja će pokazati da je gospodarstvo palo šesti kvartal zaredom.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo oslabilo 1,2 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 0,3 do 2 posto.
Premda oštar, bio bi to manji pad u odnosu na četvrto tromjesečje prošle godine, kada je BDP potonuo 2,3 posto, što je bio njegov najveći pad od drugog kvartala 2010. godine.
Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni. Lani je BDP pao 2 posto.
-U prvom tromjesečju može se očekivati nešto blaži pad BDP-a, zahvaljujući, među ostalim, dobrim hidrološkim uvjetima, koji su osigurali rast proizvodnje energije, odnosno blago podržali cjelokupnu industrijsku proizvodnju koja je na godišnjoj razini nakon dugo vremena zabilježila rast- navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Nakon četiri godine neprestanog pada, u prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 1,1 posto.
Zaustavljen je i pad u građevinskom sektoru, pa su u veljači, prema kalendarski prilagođenim podacima Državnog zavoda za statistiku, građevinski radovi porasli za 1,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
-Zaustavljen je pad građevinskih radova, usprkos zahtjevnoj zimi, zahvaljujući infrastrukturnim projektima ili projektima lokalne uprave ususret lokalnih izbora, te nekim pomacima u javnim poduzećima pod pritiskom Vladine orijentacije na javne investicije- navodi se u anketi Hine.
Ohrabruje i blagi, ali ipak rast kreditiranja na početku ove u odnosu na kraj prošle godine.
Međutim, zbog visoke nezaposlenosti, smanjivanja raspoloživog dohotka kućanstava i potrošačkog pesimizma, i dalje slabi potrošnja.
U ožujku je promet u trgovini na malo pao već 13. mjesec zaredom, dok je u prva tri mjeseca ove godine prosječan pad u maloprodaji iznosio oko 4 posto, znatno više u odnosu na 0,4-postotan pad u istom lanjskom razdoblju.
-Na pad gospodarske aktivnosti u prvom kvartalu najznačajniji će utjecaj imati osobna potrošnja, bez obzira na nešto raniji termin Uskrsa. Negativniji utjecaj na kretanje BDP-a u odnosu na prijašnja razdoblja mogao bi doći i od neto izvoza, sukladno kretanjima u robnoj razmjeni s inozemstvom- navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Zbog recesije u eurozoni, našem najvećem trgovačkom partneru, slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima, što loše utječe na hrvatski izvoz. U prva tri mjeseca ove godine izvoz je pao za 7,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
-Blagi rast industrijske aktivnosti i građevinskih radova teško da može kompenzirati pad osobne potrošnje i izvoza u prvom tromjesečju-zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Smanjenje procjena BDP-a u 2013.
Zbog nepovoljnih domaćih, ali i trendova u europskim gospodarstvima, mnogi makroekonomisti te niz domaćih i stranih institucija smanjili su posljednjih mjeseci procjene za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini.
Tako osam makroekonomista u novoj anketi Hine procjenjuje u prosjeku da će BDP u 2013. oslabiti za 0,9 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali pad od 0,4 posto. Pritom svi očekuju pad gospodarstva, i to u rasponu od 0,4 do 2 posto.
Nedavno je i Ekonomski institut Zagreb povećao svoju prognozu pada gospodarstva u ovoj godini s 0,2 na 0,5 posto.
I mnoge inozemne institucije smanjile su procjene za hrvatsko gospodarstvo. U prognozama, objavljenima u travnju, Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će BDP ove godine skliznuti 0,2 posto, dok je u prethodnim prognozama, ujesen prošle godine, očekivao rast za 1 posto.
Europska je komisija čak i pesimističnija. U veljači je očekivala pad hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 0,4 posto, dok je početkom svibnja povećala procjenu pada na 1 posto.
Ipak, „trendovi bi na domaćem tržištu trebali biti nešto povoljniji od prošlogodišnjih, i to u drugom djelu godine. Poticaj kretanju BDP-a ponovo očekujemo od uspješne turističke sezone. No, zbog aktualne situacije u Hrvatskoj i Europskoj uniji ne očekujemo dovoljan oporavak domaće i inozemne potražnje koji bi doveo do rasta BDP-a“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
I većina drugih makroekonomista očekuje nešto povoljnije trendove u drugom dijelu godine.
-Tome bi, uz povoljne učinke turističke sezone, moglo doprinijeti i zaustavljanje negativnih trendova u kretanju investicija dijelom zbog izuzetno niske baze, dijelom zbog početka realizacije nekih od najavljenih a odgođenih projekata, ali i zbog činjenice da ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova- navodi se u anketi Hine.
No, postoje i rizici da se to ne ostvari, s obzirom da bi nastavak najdulje recesije u eurozoni od uvođenja eura 1999. godine mogao loše utjecati na hrvatski izvoz. Puno toga ovisit će i o domaćim investicijama.
-U ovoj godini očekujemo pad BDP-a od oko 0,4 posto, uz rizike da bude i veći. I dalje ostaje vrlo niska osobna potrošnja, zbog nezaposlenosti i pada realnih plaća. Ne vidimo niti mogućnost značajnijeg rasta izvoza, što zbog krize na glavnim izvoznim tržištima, što zbog izlaska iz CEFTE i dodatne liberalizacije uvoza zbog ulaska u EU. Uz to, ne vidimo ni mogućnost značajnije realizacije investicija u ovoj godini- navodi se u anketi Hine.