U eurozoni se nastavlja najdulja recesija od kada je 1999. godine uveden euro, a to bi, smatraju domaći makroekonomisti, moglo loše utjecati na hrvatsko gospodarstvo, zbog slabljenja inozemne potražnje za hrvatskim proizvodima i suzdržane potrošnje turista.
Gospodarstvo eurozone palo je u prvom tromjesečju ove godine 0,2 posto u odnosu na prethodno, pokazali su danas objavljeni podaci Eurostata. Pad bruto domaćeg proizvoda šest kvartala zaredom u tom bloku nije zabilježen od kada je 1999. godine uveden euro.
- Najnoviji ekonomski podaci slabiji su od očekivanja, a i perspektive rasta u eurozoni ostaju slabe. To Hrvatskoj samo dodatno otežava poziciju u kojoj se nalazi. S jedne strane, ovisni smo o inozemnoj potražnji, dok je, s druge strane, domaća potražnja i dalje slaba. Pritom još uvijek nema ni oporavka investicija - kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.
U prva tri mjeseca ove godine izvoz Hrvatske pao je 7,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Što se tiče naših najvećih trgovinskih partnera, izvoz u Njemačku porastao je u prvom tromjesečju za 2,8, a u Sloveniju za 3,9 posto, dok je izvoz u Italiju potonuo za 14,4 posto.
No, u svim se tim zemljama situacija pogoršava. Njemačko je gospodarstvo, doduše, poraslo u prvom tromjesečju ove godine za 0,1 posto u odnosu na prethodno, kada je palo 0,7 posto, no to je manji rast od očekivanih 0,3 posto.
Njemačka je tako zamalo izbjegla recesiju, no u Italiji, trećem po veličini gospodarstvu eurozone, BDP je u prvom tromjesečju pao za 0,5 posto u odnosu na prethodno, te za 2,3 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, više nego što se očekivalo.
U toj se zemlji, kao i u Sloveniji, u ovoj godini očekuje pad gospodarstva za više od 1 posto.
- U prva tri mjeseca hrvatski izvoz je pao, no treba uzeti u obzir jednokratni efekt brodogradnje. Kad se on isključi, više-manje izvoz je stagnirao u odnosu na prošlu godinu. No, definitivno, gospodarski ciklus u eurozoni nije povoljan za naš robni izvoz - kaže Alen Kovač.
Loši podaci eurozone nisu iznenadili Zrinku Živković-Matijević, direktoricu Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.
- Očekivali smo slabost europskog gospodarstva u prvoj polovini ove godine, te oporavak u drugoj, no vrlo krhak i neizvjestan. Hrvatska je prilično orijentirana na europsko tržište, no naša kriza je više strukture, interne naravi. Pretpostavimo da se eurozona već u prvom tromjesečju počela oporavljati, to bi ojačalo optimizam na globalnoj razini, a također i u Hrvatskoj. No, naš oporavak uvelike ovisi o nama samima, i to zbog niske razine izvoza. Ako se pogleda zadnjih pet godina, Hrvatska nije imala pozitivnu stopu rasta, za razliku od država koje imaju jaki izvoz. Nizak izvoz i nekonkurentnost glavni su razlozi zašto se nismo proteklih godina oporavljali - kaže Zrinka Živković-Matijević.
Produbljivanje recesije u eurozoni ponajviše je posljedica dužničke krize, koja traje već četvrtu godinu i koja je mnoge članice tog bloka navela na uvođenje strogih mjera proračunske štednje.
- Usporavanje europskog gospodarstva nije dobro, jer se to može preliti i na ulagački sentiment, te obnoviti strahove u pogledu rješavanja dužničke krize. Automatski, takvi strahovi prelili bi se i na troškove hrvatskog zaduživanja - kaže Živković Matijević.
Zbog recesije, stopa nezaposlenosti u eurozoni dosegnula je rekordnih 12,1 posto, pri čemu je bez posla više od 19 milijuna građana toga bloka. S porastom nezaposlenosti i straha od gubitka radnog mjesta, Europljani manje troše, što bi se moglo odraziti i na hrvatski turizam. Tim više što se ove godine ne očekuje poboljšanje gospodarske situacije u zemljama iz kojih dolaze najviše turista.
U Njemačkoj se očekuje stagnacija, Francuska je utonula u recesiju, dok se u Sloveniji i Italiji očekuje pad gospodarstva za više od 1 posto.
- Za očekivati je da će to jednim dijelom utjecati i na našu turističku sezonu, možda ne toliko kroz broj dolazaka i noćenja stranih gostiju, već kroz zadržavanja obrasca ponašanje turista, koji će i dalje trošiti manje nego prije krize. Ta razina turističke potrošnje sada je niža za 20-ak posto u odnosu na rekordnu 2008. godinu - kaže Alen Kovač.
Zasad su podaci Državnog zavoda za statistiku ohrabrujući. U prva tri mjeseca broj turističkih dolazaka porastao je za 7,3, a noćenja za 9,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Pritom je broj dolazaka iz Njemačke porastao oko 34, a iz Slovenije otprilike 6 posto. No, iz Italije je došlo 0,7 posto manje turista.
- Slabost eurozone ogledat će se u Hrvatskoj po nastavku racionalne potrošnje stranih turista. Naša su glavna emitivna tržišta Njemačka, Slovenija i Italija. Potonje dvije zemlje sigurno se ove godine neće oporaviti. Zbog toga ove godine očekujemo nominalni rast noćenja u Hrvatskoj za 2,8 posto, dok će nominalni rast prihoda od turizma rasti sporije, za 2,5 posto, na 7 milijardi eura. To je još uvijek niže nego u rekordnoj 2008., no ujedno i najbolje od 2009. godine, kada su prihodi oštro pali - kaže Živković Matijević.
Racionalna potrošnja može se očekivati i od turista iz drugih zemalja jer podaci Eurostata pokazuju da je od 17 članica eurozone u prvom tromjesečju njih devet bilo u recesiji, dok je gospodarski rast ostalih mršav.
Koliko recesija u eurozoni utječe na hrvatsko gospodarstvo moglo bi se vidjeti 29. svibnja, kada će DZS objaviti prvu procjenu BDP-a za prvo tromjesečje.