U Vladi je danas objavljen Registar državne imovine u kojem je upisano 382.628 nekretnina i 690 udjela u trgovačkim društvima.
Prilikom objave, potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić rekao je kako Registar nije i nikada neće biti potpun zbog stalnih izmjena i eventualnih prodaja državne imovine. No ipak, Registar nije i ne treba ga promatrati kao popis za rasprodaju. Isto tako, u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) tvrde kako će Registar pomoći u razbijanju stigme da je država loš gospodar, jer će se krivce sada puno preciznije identificirati.
Sam Registar moguće je vrlo detaljno pretraživati on-line. U njemu za sada nalazi više od dvije tisuće građevinskih i poljoprivrednih zemljišta, gotovo 300.000 parcela šume, 41.000 javnih vodnih dobara, skoro 28.000 stanova, 8400 poslovnih prostora te niz drugih nekretnina koje sada koristi država ili služe za obranu teritorijalne cjelovitosti.
Na pitanje koliko sva ta imovina vrijedi Pejnović odgovara: -To je vrlo teško precizirati, pogotovo što se nekretnina tiče. Izračunati se može samo koliko vrijede udjeli u trgovačkim društvima i dionice koje kotiraju na burzi -. Ostojić je dodao kako sva ta imovina vjerojatno vrijedi i više od 31 milijarde eura na koliko ju je procijenio Institut za javne finacije, dok bi postupak izračuna vrijednosti sve imovine bi bio skup, a rezultati upitni.
Treba napomenuti da Registar još uvijek nije popunjen jer svi obveznici nisu stigli dostaviti podatke ili su se oglušili na poziv. Kao pozitivni primjeri istaknute su Hrvatske Šume i Vode te Ministarstvo obrade, dok bi se pred zakonskim sankcijama mogli naći Agencija za opremu pod tlakom, Hrvatska matica iseljenika te Hrvatski geološki institut.
Isto tako, kada se sredi popis poljoprivrednih zemljišta za očekivati je da će se u Registar upisati i stotinjak tisuća novih stavki. Ciljevi koji se žele postići objavnom Registra su uvih u strukturu državne imovine, nadzor nad imovinom te praćenje učinaka i koristi od gospodarenja imovinom. Registar bi se trebao povezati i i sa ostalim registrima, poput Nacionalne infrastrukture prostornih podataka i Geoportalom.
Novim Zakon definirano je 30 oblika državne imovine koja će se postupno upisivati u Registar, u kojem će se nakon nekog vremena naći i bitna stavka koja zasada nedostaje - koncesije.