Iako bankari u većini zemalja članica Europske unije danas prolaze stroge provjere prije preuzimanja važnih dužnosti, razlike među pojedinim zemljama i dalje su značajne, utvrdio je Reuters u opsežnom istraživanju.
Ugledna novinska agencija provela je istraživanje u 23 članice Europske unije kako bi utvrdila na koji način njihovi regulatori provjeravaju ispunjavaju li bankari uvjete za odgovorme dužnosti u kreditnim institucijama. Time su, između ostalog, željeli utvrditi koliko će teška biti zadaća uspostave bankovne unije u EU.
- Središnje banke u Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Italiji i Rumunjskoj nisu odgovorile na upite Reutersa - napominje se.
Najveća je razlika u dubini provjera, utvrdili su. Tako se u pojedinim zemljama provjeri podvrgavaju tek najviši menadžeri i direktori dok u drugima one zahvaćaju i trgovce i ostale zaposlene koji su u prilici da donose rizične poslovne odluke.
Teoretski, viši bankovni čelnik koji ne zadovolji kriterije provjere pa ne može raditi u bankovnoj industriji jedne zemlje može preuzeti sličan posao u drugoj zemlji ako su njezine provjere blaže ili ne obuhvaćaju njegovu upravljačku razinu, dodaju u Reutersu.
Velika Britanija ima najveću industriju financijskih usluga u Europskoj uniji i podvrgava provjeri sve na ‘kontrolnim‘ funkcijama. Prema istraživanju Reutersa, provjerama je od 2007. do 2015. obuhvaćeno više od 225 tisuća od ukupno više od dva milijuna zaposlenih u sektoru financijskih usluga.
U Švedskoj su u pet godina do kraja 2012. provjerama podvrgnuta samo 424 zaposlena u sektoru financijskih usluga. U Sloveniji ih je u prosjeku provjeravano 12 godišnje a u Češkoj, gdje provjere obuhvaćaju samo članov upravnih odbora, godišnje se u prosjeku provjeri 150 bankara. Europska agencija za banke (EBA) uvela je nove smjernice za provjere krajem prošle godine, pozivajući zemlje članice Europske unije da prošire pojedine provjere na sve ‘ključne dužnosnike‘, odnosno daleko veću skupinu od one već testirane.
- Bili smo tako slobodni da što proširimo raspon što je više moguće - tumači za Reuters ravnateljica EBA-ina odjela za regulaciju Isabelle Vaillant.
Same se provjere bitno razlikuju od zemlje do zemlje, utvrdio je Reuters. Tako regulatori smiju intervjuirati bankare tek u manjem broju zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Irsku i Sloveniju. U većini zemalja provjera ima oblik ispunjavanja formulara. Poželjne su osobine bankara u većini zemalja poštenje i integritet a neke priželjkuju da bankari budu i solventni, pouzdani i na dobrom glasu.
Austrija i Češka diskvalificiraju one sa sudskom presudom za neko kazneno djelo. Većina zemalja uzima to u obzir ali ih automatski ne uvrštava na crnu listu. Samo Danska izričito šal diskvalificira one koji su ‘nekoj financijskoj instituciji prouzročili gubitak/otpis‘. EBA-ine su smjernice manje konkretne i uključuju tek opće odredbe o iskusnim menadžerima "bez mrlje na ugledu" i odgovarajućih profesionalnih kvalifikacija.
Pritom je efikasnost čak i najstrožeg režima provjere pod znakom pitanja, budući da proces tu staje a kritike izaziva i relativno mali broj bankara koji ne prođu provjeri. Tako u Velikoj Britaniji kriterije nije zadovoljilo samo 0,01 posto bankara. Jedanaest zemalja dostavilo je Reutersu podatke o prolaznosti, a među onima s najviše odbijenih, čak 15 posto, jest Nizozemska.
Neke zemlje nisu željele otkriti podatke a neke su poručile da ne vode statistiku o ishodu provjera. Tako se u Španjolskoj godišnje u prosjeku 319 zaposlenih u financijskoj industriji podvrgava provjeri ali se statistika o ishodu provjera ne vodi jer se ‘u slučaju neprikladnosti kandidata to rješava neformalnim putemć‘, poručili su za Reuters iz središnje banke.