Aktualno Hrvatska Preporučeno Preporuka urednika

Rohatinski: HNB a priori odbacuje instrumente koje koristi ECB

Foto: Lider
Lider
Autor Lider

U svojoj novoj knjizi, Time and Economics: The Concept of Functional Time, Željko Rohatinski fokusirao se na koncept vremena, konkretno na pitanje postoji li ekonomsko vrijeme, za razliku od kalendarskog. Iako je knjiga dorađena doktorska disertacija obranjena još krajem 80-ih, njezina teza nikako nije zastarjela.

Povodom nedavne promocije knjige, Rohatinski je u intervjuu za Novi List odgovarao na tekuća gospodarska pitanja među kojima su usporavanje gospodarskog rasta,  uvođenje eura i odljev radne snage.

Ako govorimo o domaćoj ekonomiji, rast ponovo usporava, izvoz, čiji je skok bio posljedica ulaska u EU, ponovno dobiva prejaku protutežu u uvozu, sve se opet svodi na osobnu potrošnju, privatnih investicija nema, nema više ni javnih…

>>>Rohatinski: U ekonomiji sve oblikujemo sami, uključujući i vrijeme

– Problem je što je rast koji imamo, od 2 ili 3 posto, monokulturan, bazira se prije svega na turizmu, na nešto malo tranzita, a fundamenti za dugoročni, stabilan rast se ne stvaraju. To se najbolje vidi u industriji gdje je točno da se otvaraju start up poduzeća, no sve to još je uvijek premalo.

Kruh i mlijeko su, naravno, konstanta, no opet su tu automobili, a sve ostalo stagnira.

Velika industrija ima strahovite oscilacije već na mjesečnoj razini, što pokazuje da se svakodnevno suočava s problemima u plasmanu, financiranju, nabavkama sirovina, repromaterijala, investiranju. Iz svega toga još uvijek ne može proizaći zdrava osnova za dugoročan i stabilan rast.

Znači, ipak se vraćamo unatrag, u razdoblje stagnacije, ako ne i nove recesije?

– Tako je. Ne vjerujem doduše da će se, niti odnosi u platnoj bilanci, ni u fiskusu koji su sada uravnoteženi (prvi puta nemamo dvojni deficit), bitno pogoršati u narednim godinama i vratiti se na razine iz prije 2008. Mislim da opasnost od takvih neravnoteža ne postoji, ali da ćemo biti u stanju dugoročno održavati platno-bilančni suficit i uravnoteženi proračun pri sadašnjim osobinama ekonomije, ni u to ne vjerujem, upravo zbog toga što nedostaju zdravi fundamenti. Dovoljno je međutim da sve ostane na sadašnjoj razini, pa da opet relativno zaostajemo, u ekonomskom, tehnološkom i svakom drugom smislu.

Cijena se plaća kroz sektor inozemstvo: radna snaga koju naše gospodarstvo ne može apsorbirati odlazi van.

– Točno, a to je za nacionalnu ekonomiju prije svega trošak. Jer ta kvalificirana radna snaga je obrazovana na račun naših poreznih obveznika. Ona ima znanje, vještine, kvalifikacije, koje neće koristiti za dobrobit svoje zemlje, nego će je prodati negdje drugdje za dobrobit neke druge zemlje. Da bi se to zaustavilo, potrebna je bitna promjena u načinu funkcioniranja hrvatske ekonomije.

>>>Rohatinski posvjedočio o ‘pritisku’ Karamarka i Kujundžića – zbivale su se čudne stvari

Rekli ste nedavno da je ova vlada neambiciozna jer je kao ciljeve navela ulazak u Schengen i uvođenje eura, dok prave ekonomske politike nema. Kako bi ta politika trebala izgledati, što bi Vlada trebala činiti?

– Treba voditi proaktivnu ekonomsku politiku, a to znači poticanje domaće proizvodnje i izravna podrška toj domaćoj proizvodnji. Pogledajmo kako to rade drugi. Vode poticajnu politiku koja može biti, ili aktivna u smislu poticanja vlastitog, ili relativno pasivna u smislu ograničavanja utjecaja vanjskih elemenata koji mogu zagušiti domaće. EU je puna takvih primjera neovisno od »Ustava«, Lisabonskog ugovora itd. Ne treba biti veći papa od pape. Konačno, nikad se ne smije zaboraviti koji su startni uvjeti bili da se uopće formira EU, a posebno eurozona.

Zagovarate protekcionizam.

– Treba se boriti za vlastite interese, no takva borba znači rizik. Može značiti rizik za državu, jer institucije EU-a, ako smatraju da je takav oblik borbe za vlastite interese izvan usvojenih standarda, mogu uvesti neki oblik sankcija. Ali, može značiti i osobni rizik, jer vrlo je atraktivno, nakon provedenog jednog ili dva mandata u institucijama vlastite države, još dobiti mandat ili dva u institucijama EU-a.

>>>Kujundžić tvrdi da ne zna što Rohatinski govori

Znači, ono što se nama čini kao prosvjedna, protestna politika, za velike sile je mainstream?

– Da, samo što oni to rade na finiji način. Da ilustriramo na primjeru bankarstva. ECB već nekoliko godina ubacuje ogromne količine likvidnosti u financijski sustav, to uglavnom radi operacijama na otvorenom tržištu. HNB kreira primarnu likvidnost isključivo otkupom deviza. Ideja da i HNB, osim otkupa deviza, koristi i druge instrumente kreiranja likvidnosti a priori se odbacuje jer to navodno regulativa eurozone onemogućava.

>>>Grmoja objavio dokumente: Todorić je Rohatinskog ‘držao u šaci’

U HNB-u bi rekli da oni vode ekspanzivnu politiku, dok bi neki kritičari kazali kako su oni na isto ukazivali dok ste vi bili guverner.

– Monetarna politika HNB-a nije bila stvarno restriktivna u vrijeme mog mandata, ali je bila znatno »restriktivnija« nego što je to tada odgovaralo poslovnim bankama i pojedinim političkim strukturama. Sreća da je bilo tako, jer bi u protivnom posljedice krize bile još drastičnije.

No uza sve probleme, bavimo se eurom.

– S eurom je stvar vrlo jednostavna. Ugovorom o pristupanju EU-u, kao i sve novoprimljene članice, Hrvatska je preuzela obvezu uvođenja eura, do čega će doći kada se ispune dva uvjeta: prvi je da Hrvatska ispunjava ekonomske uvjete, prije svega definirane Maastrichtom, a drugi da ostale članice eurozone daju svoj pristanak. Do toga može doći za tri ili deset godina, tajming je upitan, ali smjer je jasan. Suštinsko je pitanje kako funkcionira eurozona, koje su potencijalne koristi ulaska u eurozonu.

Komentari