Predsjednik Uprave Uljanika Gianni Rossanda rekao je u četvrtak za Hinu da još nisu dobili odobrenje Europske komisije za državno jamstvo za zaduženje od 96 milijuna eura radi provedbe sanacije i financijske konsolidacije, no vjeruje da će ga dobiti jer ispunjavaju sve norme, a nakon toga trebat će im tri radna dana za isplatu plaća radnicima.
"Do 15. u mjesecu po kolektivnom ugovoru radnici bi trebali dobiti plaću, a ako je ne dobiju, pokreće se postupak mirenja, što je po zakonu, i tu ne vidim nikakav problem. Mirenje traje pet radnih dana, nakon čega se otvaraju pravne osnove da se može ići u štrajk. Radnici s pravom traže svoja prava, mi ih držimo konstantno informirane te sam uvjeren da će idućeg tjedna dobiti svoju plaću", rekao je Rossanda.
>>>Vlada Uljaniku odobrila jamstvo do 96 milijuna eura, čeka se odobrenje EU
Inače, postupak mirenja u Uljanik grupi počeo je danas, a u njemu sudjeluje sedam društava grupe, osim Brodogradilišta "3. maj". Proces mirenja pokrenut je zbog neisplate plaće i božićnice radnicima.
Čelnik pulskog Uljanika tvrdnju premijera Andreja Plenkovića da je u Uljaniku "aktualna situacija vezana i za odgovornost Uprave" tumači kao traženje odgovornog ponašanja.
>>>Sindikat: Ako radnicima Uljanika do kraja tjedna ne isplate plaće, idemo u štrajk
"Mi se na taj način i ponašamo, u svakodnevnom smo kontaktu s Vladom, no u cijelom tom procesu nije pomogla situacija u Hrvatskoj, gdje su se promijenile tri Vlade, a svaka od njih trebala je vremena kako bi se upoznala s problemima brodogradnje, pa tako i Uljanika", istaknuo je Rossanda.
>>>Boris Miletić: Državno jamstvo pomoći će Uljaniku da ojača tržišnu poziciju
Podsjetio je da je sadašnja Uprava preuzela Uljanik u teškim okolnostima te da je, unatoč tomu, uspjela ‘napuniti‘ navoze i pozicionirati se na međunarodnom tržištu visokosofisticiranih brodova.
Osim toga, dodao je, u konačnici je izradila i Vladi predala prijedlog program restrukturiranja, koji je nakon dijaloga s resornim ministarstvom i Vladom poslan Europskoj komisiji.
Manje radne snage
Rossanda je rekao i kako kako će u novim uvjetima tvrtka trebati manje radne snage i da će se smanjiti broj radnika, o čemu će Uprava najprije izvijestiti sindikate, a zatim javnost.
"Proces smanjivanja radne snage ne može početi prije listopada, dok se ne dovrši gradnja većina brodova u proizvodnji. Taj proces može početi tek tada, a trajat će oko godinu dana", rekao je Rossanda.
>>>Miodrag Šajatović: Bit će super ako 2018. bude godina uspješnih restrukturiranja tvrtki
Po njegovim riječima, zaduženjem za koje je Vlada dala jamstvo od 96 milijuna eura Uljanik će "biti pokriven do svibnja, a novac će biti potrošen za plaće i materijal za brodove".
Podsjetivši kako je Uljanik jedino brodogradilište koje još nije prošlo proces restrukturiranja te da se 2013. godine uključilo u spašavanje riječkoga "3. maja", Rossanda je istaknuo kako pulsko brodogradilište, ako želi nastaviti proizvodnju, mora smanjiti kapacitete i koncentrirati se na visokosofisticirane brodove.
"S obzirom na potencijal kapitala koje možemo imati u budućnosti, s obzirom na brodove koje možemo ugovarati i na broj kvalificirane radne snage, izračunali smo da na godinu možemo izgraditi tri do tri i pol sofisticirana broda kao što su kruzeri i dredgeri. Za takve brodove dovoljan je manji broj stručnih ljudi", poručio je Rossanda i dodao kako se smanjenjem kapaciteta "oslobađa prostor koji Uljaniku daje mogućnost diverzifikacije u sklopu koje ima namjeru privući investitore koji će dio novca dati za brodogradnju i koji će nastaviti svoju djelatnost.
>>>Pernar: Ne treba čekati da se 3. maj pretvori u Uljanik, odmah treba napraviti plan
"U sklopu programa restrukturiranja koji se radio godinu dana, a sada je dovršen, mi ćemo definitivno smanjiti kapacitete i koncentrirat ćemo se jedino i isključivo na visokosofisticirane brodove koji će nam dati opstojnost na tržištu, uz diverzifikaciju djelatnosti. To znači da brodogradnja neporno ostaje i u Rijeci i u Puli", zaključio je Rossanda.
Inače, u vlasničkoj strukturi Uljanika 48 posto dionica imaju radnici i mali dioničari, 9,93 posto dionica u vlasništvu je Croatia osiguranja, 7,7 posto CERP-a (HZZO), Kapitalni fond ima 6,62 posto dionica, a Fond za financiranje razgradnje NE Krško 4,97 posto, HZZO 3,88 posto, dva obvezna mirovinska fonda - PBZ Croatia osiguranje i Erste plavi imaju 3,97 i 3,31 posto dionica, Adris grupa 2,47 posto itd.