- Očekujem da Posebno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije do 8. rujna konsenzualno donese prijedlog Akcijskog plana za provedbu Strategije te dajem punu potporu voditeljici Povjerenstva, dekanici Zadarskog sveučilišta Dijani Vican - kazao je danas premijer Andrej Plenkoviću tijekom uvoda u sjednicu Vlade, a u povodu sjednice Povjerenstva koja je pod njegovim predsjedanjem te sudjelovanje resorne ministrice Blaženke Divjak održana u Banskim dvorima prije dva dana.
Izvijestio je da su na sjednici vrlo precizno definirali zadaće članova povjerenstva. "Ono je, kao što znate, u pluralnom sastavu pod predsjedanjem rektorice zadarskog sveučilišta Dijane Vican koja uživa moju punu podršku i potporu u svemu što radi", rekao je premijer.
>>>Vlada kupuje zgradu Brodomerkura za potrebe splitskog FF-a
Očekuje da će Povjerenstvo do 8. rujna konsenzualno donijeti prijedlog Akcijskog plana "uz input svih drugih tijela državne uprave".
"Kako bismo dobili dokument koji će nam omogućiti daljnji rad na strategiji reforme odgoja i obrazovanja i ujedno omogućiti odgovarajuće privlačenje europskih sredstava", rekao je.
"Želim da u maksimalnoj koordinaciji ministrice (Divjak), moga Ureda i Posebnog stručnog povjerenstva iznađemo najbolje rješenje o temama o kojima je u Hrvatskoj potrebno čvrsto, jasno suglasje i na tome ću inzistirati jer je to politika naše Vlade", poručio je.
Premijer se osvrnuo i na sjednicu Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, održane prije tjedan dana te rekao kako očekuje da će u sljedećim mjesecima rad i preporuke tog Vijeća "pridonijeti smanjivanju podjela u društva i nerijetko vrlo antagoniziranih rasprava o temama za koje je vrijeme da se postigne što je moguće šire vrlo jasan konsenzus te se društvo odredi prema temama od velikoga prijepora tijekom 20. stoljeća".
Izvijestio je i da su osigurana sredstva za nabavku lijeka za djecu oboljelu od neuroblastoma, odnosno dvoje oboljelih kod kojih je indicirana primjena lijeka. "Osigurana su potrebna sredstva za kupnju lijeka koji će naručiti Dječja bolnica u Klaićevoj", rekao je premijer.
HAKOM postaje proračunski korisnik
Petim izmjenama zakona o elektroničkim komunikacijama, koje je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, predlaže se da od 1. siječnja 2018. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) postane proračunski korisnik.
Kako je pojasnio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, radi se o usklađivanju odredbi o osiguranju sredstava za obavljanje poslova HAKOM-a sa smjernicama za izradu proračuna za ovu te projekcijama za 2018. i 2019. godinu.
Temeljem toga, agencija će s početkom 2018. postati korisnik državnog proračuna te će prijeći iz sustava računovodstva neprofitnih organizacija u sustav proračuna.
Zakonskim se prijedlogom utvrđuje i pravni okvir za djelotvornu izravnu primjenu uredbu Europske komisije kojom su ukinute dodatne naknade za roaming od 15. lipnja ove godine.
Pred saborske zastupnike upućeni su i konačni prijedlozi izmjena u zakonu kojim je uređeno osnivanje Agencije za ugljikovodike, kao i onog o tržištu nafte i naftnih derivata, a kojima se utvrđuje zakonski okvir za pripajanje Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata Agenciji za ugljikovodike.
Agencija za ugljikovodike će, osim poslova, preuzeti i zaposlenike, opremu, prava i obveze te financijska sredstva Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, što će dovesti do nižih troškova, smanjenja rukovodećeg kadra, a ostvarit će se i veća razina učinkovitosti rada u području energetike.
>>>HAKOM i operatori za poboljšanje ulagačke klime
U ovoj godini to bi trebalo donijeti uštedu od 267 tisuća kuna, a u slijedeće dvije godine po 2,2 milijuna kuna.
Ujedno, to je i prvi korak ka preoblikovanja Agencije za ugljikovodike u društvo s ograničenom odgovornošću u državnom vlasništvu, te njenog spajanja s Hrvatskim operatorom tržišta energije d.o.o.
Vlada nije podržala prijedlog Živog zida
Prijedlog zakona kojim bi se uveo posebni porez na imovinu kreditnih institucija, koji su predložili Živi zid i SNAGA, Vlada nije podržala uz niz prigovora, poput onog da je predložena stopa za oporezivanje od 0,64 posto izračunata na nejasan način, a bila bi znatno opterećujuća za poslovanje banaka.
Osim toga, ministar financija Zdravko Marić je podsjetio da se na razini EU raspravlja o uvođenju poreza na financijske transakcije, koji bi obuhvatio sve financijske institucije, ne samo kreditne, a omogućio bi da financijski sektor pravedno doprinese pokrivanju troškova financijskih kriza.
Usvojeno je i nekoliko godišnjih izvješća, među kojima i ono Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za 2016.
Kako se navodi, HAMAG-BICRO provodi 69 projekata ukupne vrijednosti 1,2 milijarde kuna, prosječne vrijednosti projekta 17,7 milijuna kuna, a do sada je isplaćeno 82,3 milijuna kuna bespovratnih sredstva.
Agencija je 2016. zaprimila 324 zahtjeva za jamstvom – 177 za program "EU početnik", 135 za "Rastimo zajedno" i 12 za program "Poljoprivrednici". Odobreno je 220 zahtjeva vrijednih 275 milijuna kuna.
Kroz potpore u programima jačanja konkurentnosti prerađivačke industrije i uslužnih djelatnosti, pak, realizirana su 172 poduzetnička projekta i otvoreno je 520 novih radnih mjesta.