Hrvatski sabor zasjedanje nastavlja raspravom o konačnom prijedlogu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, od kojega u Vladi očekuju da će potaknuti snažnije korištenje poljoprivrednog zemljišta, disciplinu u njegovoj prenamjeni, te okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava.
Po tom zakonskom prijedlogu, poslove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države preuzet će Agencija za poljoprivredno zemljište, koja će objavljivati pozive, prikupljati ponude, odlučivati o najkvalitetnijim ponuđačima te sklapati ugovore i uvoditi u posjed nove zakupce.
Zakonom je propisano da se poljoprivredno zemljište mora održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, čime se smatra sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti.
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta bit će obvezni to zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere, ne umanjujući njegovu vrijednost, a te mjere propisivat će resorni ministar.
Fizičke ili pravne osobe koje oštete poljoprivredno zemljište tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu umanjena bit će dužne sanirati nastalu štetu, osim oštećenja zemljišta zbog promjene namjene za koju se plaća naknada. Saniranje nastale štete naredit će rješenjem poljoprivredna inspekcija.
Neobrađeno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države ući će u Zemljišni fond, a takvim će se zemljištem smatrati ono koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje te koje je obraslo višegodišnjim raslinjem. Agencija će imenovati peteročlana povjerenstva koja utvrđuju poljoprivredno zemljište.