- Postoji značajna fiskalna nejednakost među hrvatskim županijama i to je element koji treba uzeti u obzir pri bilo kakvom pokušaju decentralizacije i regionalizacije – istaknuo je Anto Bajo na okruglom stolu Instituta za javne financije(IJF) održanom na temu fiskalnog položaja županija.
Analiza koju je proveo IJF pokazala je zabrinjavajuće rezultate, samo 4 od 21 županije su u razdoblju od 2011. do 2013. zabilježile pozitivnu neto fiskalnu poziciju, dok sve ostale u velikoj mjeri ovise o dotacijama proračuna središnje države.
- Cilj ove analize je poticanje argumentirane rasprave i pokretanje političkih odluka koje utječu na sve nas – poručila je Katarina Ott, ravnateljica IJF-a, dodavši kako nam je svima u interesu da nam bude bolje nego danas.
Bajo, jedan od autora analize, naglašava kako je važno pokušati potaknuti državne institucije na izradu državnog proračuna prema lokacijskoj klasifikaciji, što do sada nije bio slučaj i čime je onemogućena procjena učinka dosadašnjih reformi na regionalni razvoj i fiskalnu poziciju pojedinih regija.
- Želimo da se u većoj mjeri koriste analitičke spoznaje i znanja iz prakse funkcioniranja lokalne regionalne uprave. Do sada se odluke o regionalizaciji i decentralizaciji nisu dovoljno oslanjale na takvu podlogu. Brojne promjene poreznih propisa i načina dijeljenja prihoda nisu praćene procjenom učinaka na fiskalni položaj lokalnih jedinica – izjavio je Bajo pa se osvrnuo na pet ključnih tema koje se moraju adresirati da se stanje popravi.
Prvo i osnovno je utvrđivanje koje su županije neto uplatitelji, a koje neto primatelji, što je istraživanjem IJF-a riješeno. Među četiri županije koie uplaćuju u proračun najbolju fiskalnu poziciju ostvaruje Grad Zagreb koji po stanovniku ostvari 17,2 tisuće kuna više nego što se troši, prate ga Istarska županija sa ukupnim viškom od 3,8 tisuća po stanovniku i Primorsko-goranska sa 2,5 tisuća. Najslabiji poziciju ima Ličko-senjska županija gdje se svake godine ostvari 13,2 tisuća kuna manje po stanovniku nego što se potroši.
Druga bitna stvar je, pojasnio je Bajo, prepoznavanje fiskalne strukture, odnosno utvrđivanje ključnih izvora prihoda i najvećih korisnika javnih sredstava u svakoj pojedinoj županiji.
Naglasio je važnost koordinacije i suradnje državnih institucija s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te transparentnost i javnu dostupnost podataka potrebnih za provođenje analiza. Na posljetku istaknuo je da se mora profilirati javni sektor, odnosno utvrditi koje institucije tamo pripadaju, a koje ne.
Dubravka Jurlina Alibegović sa Ekonomskog instituta u Zagrebu (EIZ) je poručila kako se o decentralizaciji javnog sektora jako dugo priča, ali da konkretna strategija ne postoji.
- Stupanj decentralizacije u Hrvatskoj je vrlo mali – kazala je Jurlina Alibegović, dodavši kako smo na europskom dnu po zadovoljstvu građana razinom javnih usluga. Otkrila je i kako su prihodi županija, bez pomoći državnog proračuna, dovoljni za financiranje tek 46 posto ukupnih rashoda.